Ministrica Nada Murganić jučer u popodnevnim satima priopćila je da njoj i Ministarstvu verzija Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona koju je jučer objavio Jutarnji list “nije poznata” te da je dobar dio objavljenih informacija netočan, a odgovorne osobe u Ministarstvu uvjeravale su nas da takva rješenja nikad nisu bila planirana kao dio zakona niti je u bilo kojoj fazi izrade postojala takva verzija.
Međutim, dr. Dubravka Hrabar, vodeća osoba radne skupine koja je izrađivala prijedlog zakona, potvrdila je da se informacije objavljene u Jutarnjem listu u potpunosti poklapaju s tekstom koji je ta radna skupina izradila i u prosincu prošle godine predala Ministarstvu. Također je potvrdila da su sve objavljene novosti – točne, donosi Jutarnji list.
– Točno je da smo u nacrt zakonskog prijedloga stavili formulaciju da roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. Postoje četiri međunarodna dokumenta koji nas na to obavezuju – kaže prof. Hrabar, šefica Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, i navodi da je riječ o Prvom protokolu, članku 2. Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama koji kaže da roditelji imaju pravo utjecati na obrazovni sustav tako da njihova djeca dobe pouku u skladu s njihovim filozofskim i vjerskim uvjerenjima.
Drugi dokument na koji se poziva je Opća deklaracija o ljudskim pravima, treći je Povelja o temeljnim pravima Europske unije iz 2010. godine koja za nas vrijedi od 2013. godine, a četvrti Rezolucija Vijeća Europe.
Bračne zajednice
Prof. Hrabar dalje navodi kako nije točno da su izvanbračni partneri u nejednakom položaju s bračnim te ističe da se u dvije glave zakonskog prijedloga koji je radna skupina ostavila ministrici Nadi Murganić, a riječ je o onoj koja se odnosi na uzdržavanje i onoj koja definira imovinske odnose, izvanbračni partneri po pravima izjednačavaju s bračnim.
– Točno je, međutim, da izvanbračni partneri ne bi mogli posvajati djecu, osim ako postoje opravdani razlozi na strani djeteta – kaže prof. Hrabar i objašnjava koji bi to bili opravdani razlozi, navodeći primjer djeteta koje je u nesreći ostalo bez roditelja i želi ga posvojiti teta koja živi u izvanbračnoj zajednici.
Nastavlja kako je ministrici Murganić predlagala da se u zakonu izvanbračnim partnerima omogući registracija kod javnog bilježnika koja bi bila preduvjet da se u pravima izjednači s bračnom (uz mogućnost da izjava jednog od partnera kod javnog bilježnika bude dovoljna za njen prekid), no ministrica za to nije željela ni čuti. – Postoje ljudi koji žive u izvanbračnoj zajednici, ali ne žele učinke koje ima bračna zajednica.
Ne žele, primjerice, da njihov izvanbračni partner bude nasljednik imovine – kaže prof. Hrabar i potvrđuje da je iz nacrta koji je ostavljen Ministarstvu izbačena odredba prema kojoj izvanbračna zajednica izjednačena s brakom i po odredbama drugih zakona kojima se, primjerice, određuju u poreznim i drugim stvarima.
Prof. Hrabar kaže da ne zna kakav je sadržaj nacrta zakonskog prijedloga s kojim sada barata Ministarstvo obitelji, kao ni je li koalicijskim partnerima poslan na usuglašavanje tekst koji je ostavila radna skupina ili su na njemu učinjene kakve korekcije.
Partneri
Prema njenim riječima, zadnji put je bila pozvana u Ministarstvo u veljači jer je tekst trebalo dati koalicijskim partnerima na usuglašavanje, no tada su Vladi neke druge teme postale prioritetne. No, iz razgovora s njom proizlazi da su glavni naglasci zakonskog prijedloga o kojemu je pisao Jutarnji identični prijedlogu radne skupine, što dovodi u pitanje tvrdnju Ministarstva kako ne postoji niti je ikad postojao zakonski prijedlog o kojem je pisao Jutarnji.
Osobito je neobična takva tvrdnja jer je Jutarnji list dan uoči objave teksta uputio Ministarstvu službeni upit s jasnom informacijom da posjedujemo prijedlog nacrta zakonskog teksta te s konkretnim pitanjima – zašto izvanbračne i bračne zajednice više nisu u potpunosti izjednačene, koji su to opravdani razlozi na strani djeteta zbog kojih bi izvanbračne zajednice mogle posvojiti dijete, kako će roditelji u konfliktnom razvodu plaćati posebne skrbnike itd.
Ministarstvo je promptno odgovorilo kako je “radna skupina izvršila određene dorade Nacrta zakonskog prijedloga nakon njegova povlačenja s javnog savjetovanja u rujnu 2017. godine”, da je nacrt u postupku usuglašavanja te ga nisu u mogućnosti komentirati. Ni jednom riječju nisu dali naslutiti – ni u službenom odgovoru ni u neformalnom kontaktu – da su im informacije iz pitanja nepoznate ili da su netočne.
Dan kasnije, prijedlog je naišao na žestoke kritike. Za očekivati je da će to potaknuti nadležne da iz konačnog prijedloga zakona, koji se očekuje u svibnju, izbaci najkontroverznije dijelove.
Razvod na sudu
Izmjena koju je također potvrdila dr. Hrabar jest i ona po kojoj bračni par s maloljetnom djecom ne bi više mogao pokrenuti razvod pred Centrom za socijalnu skrb, nego bi morao odmah ići na sud. Naša sugovornica kaže da nas na to obavezuje Bruxelles.
Od prof. Hrabar također smo doznali kako nikome iz radne skupine koja je u širem sastavu brojila 27 članova, a jedanaest stručnjaka izvan Ministarstva je bilo u užem sastavu i intenzivnije radio na prijedlogu, Ministarstvo obitelji za taj posao nije dalo čak ni ugovore, a kamo li išta platilo.
– Vidjela sam da se Vlada trebala očitovati Ustavnom sudu, pa pretpostavljam da ih je Ustavni sud pitao što je s donošenjem novog zakona. Naime, na Ustavnom sudu je petnaestak prijedloga za ocjenu ustavnosti aktualnog Obiteljskog zakona, a oni nisu stavljeni u rad jer je bilo najavljeno da će se donijeti novi zakon. Budući da se ne donosi, pretpostavljam da su Vladu pitali što je s time – kaže prof. Hrabar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa