“Sanjam Hrvatsku u kojoj će obitelj i zaštita života postati temelji na kojima stoji država, jer je obitelj nukleus zajednice”, kaže Miljenko Marić, prof. u razgovoru za Narod.hr otkrivši zašto će na skorim parlamentarnim izborima biti na listi Mosta nezavisnih lista. Istaknuo je i svoje razloga zašto redovito sudjeluje u Hodu za život: “Netko u ovom svijetu mora i treba biti odvjetnik nerođenih žena i muškaraca“.
> Pogledajte tko su Mostovi kandidati na listama za parlamentarne izbore!
Miljenko Marić, prof., otac je petero djece i predsjednik Udruge „4+“ iz Sinja. Bio je i koordinator prvog referenduma o braku U ime obitelji i GI Narod odlučuje u Cetinskoj krajini.
Rođen je 1970. u Sinju. Sa svojom obitelji živi u Košutama u obiteljskoj kući. Profesor je filozofije i sociologije, hrvatski branitelj. Radio je jedno vrijeme u srednjoj školi, a nakon toga radi kao savjetodavac na HZZ-u.
Predsjednik je „Udruge obitelji s četvero i više djece cetinskog kraja“ koja se bavi očuvanjem temeljnih vrijednosti našeg naroda, a to su brak kao zajednica jednog muškarca i jedne žene, vrijednost ljudskog života od začeća, zaštita djece i prava obitelji da odgaja djecu u skladu sa svojim vrijednostima, svjetonazorom i vjerskim uvjerenjima. Okupljaju obitelji obogaćene djecom te rade na njihovom povezivanju, rastu i zajedničkom sudjelovanju u društvenom životu kroz razne aktivnosti volontiranja, priredbi, tribina i građanskih inicijativa. Bavi se analizom demografskih trendova u Cetinskom kraju, organizacijom raznih tribina vezano za pitanja civilnog društva, demografije i razvoja organizacija civilnog društva u smislu što većeg participiranja članova udruge i drugih u društvenim aktivnostima i aktivnom rješavanju problema u lokalnoj zajednici.
Od brojnih društvenih aktivnosti profesor Marić izdvaja petnaestak i više godina volonterskog rada u rodnom mjestu i udrugama na području grada Trilja i cetinskog kraja. Vođenje, pokretanje i rad u nekoliko komunalnih projekata u mjestu (izgradnja crkve, groblja i mrtvačnice u Košutama, izgradnja asfaltnog igrališta u mjestu i sportskog centra Košute te organizacija kulturnih i športskih manifestacija u lokalnoj zajednici.
Sudionik je u više građanskih inicijativa (More je kopno, Brak zajednica muškarca i žene, Birajmo zastupnike imenom i prezimenom, Narod odlučuje – koordinator za Cetinski kraj i dr.) te organizator i predavač na tribinama vezanim za organizaciju civilnog društva, osnivanje udruga, obiteljsku problematiku, demografiju, obrazovanje, razvoj demokracije i političke participacije.
“Sloboda je čin, a ne zasluga!”, kaže, te je upravo zbog toga uz brojne društvene aktivnosti uključen i u politiku.
Bio je osnivač Nezavisne liste na izborima za mjesne odbore u gradu Trilju 2006. i predsjednik mjesnog odbora Košute u mandatu 2006.-2010. Nezavisni je kandidat (s 26,94 %-osvojenih glasova) za gradonačelnika Trilja na izborima 2009. i osnivač Nezavisne liste koja je u koaliciji sa HSP-om na lokalnim izborima u 2009. osvojila 12,27 % glasova.
Kandidat je za gradonačelnika grada Trilja na lokalnim izborima 2013. po drugi put (u drugom krugu osvojeno 1754 glasa, odnosno 42%). Lista i koalicija koju je predvodio osvojila je 21,63 % glasova na lokalnim izborima 2013.
Gradski je vijećnik u gradskom vijeću grada Trilja od 2013. i dalje. Bio je predsjednik gradskog vijeće grada Trilja od 5. srpnja 2013. do 27. prosinca 2013. godine.
Narod:hr: Zašto ste se odlučili ući u politiku i to na Mostovo listi u 9. izbornoj jedinici gdje je nositelj liste Miro Bulj?
Miljenko Marić, prof.: Most se pokazao kao dosljedna, nepotkupljiva i antikorupcijska platforma običnih i hrabrih ljudi. Miro je pokazao neobičnu hrabrost i zalaganje, beskompromisno se bori za Zagoru, malog čovjeka, poljoprivredu i posebno jer su gurali izmjenu neustavnih izbornih zakona, isključivi gospodarski pojas, veće dječje doplatke i drugačije uređenje tog prava, otvaranje arhiva, oduzimanje ureda Mesiću i kuna za njegovu doživotnu samopromociju, ekološke planove, potpuno novu paradigmu političkog sustava i zato što su dva puta izašli pred birače samostalno.
Nisu čuvali sigurne pozicije u Vladi i Saboru i što se ne boje vlastitog naroda i njegove ocjene na izborima.
To je ukratko samo u natuknicama. Bilo je tu i političke naivnosti, no to je samim time bolje od prepredenosti i golog pragmatizma. Za mene je to vrlina, a ne mana onih koji ulaze u politiku.
Narod.hr: Kakve promjene želite vidjeti u Hrvatskoj?
Miljenko Marić, prof.: Sanjam zemlju slobodnih i hrabrih ljudi koji ostaju i žive u Hrvatskoj, a to prije svega nije moguće bez potpune promjene političkih elita i dosadašnje političke paradigme.
Potrebno nam je oslobađanje države i društva iz talačke situacije političkog monopola dviju klijentelističkih opcija.
Bez promjene izbornog zakona, promjene neustavnih izbornih jedinica (po pitanju jednakosti biračkog prava) i po pitanju višestruke diskriminacije dijaspore i hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske.
Moguće da će i ovi izbori će biti farsa ako ne rode opciju koja će izvršit promjene ovog nakaradnog izbornog sustava i montipajtonovski skrojenih izbornih jedinica ili okruga.
Potrebna su tri preferencijska glasa, za predizborne koalicije prag 7-8 posto, za samostalni izlazak 4 posto, da izborne jedinice daju broj mandata srazmjerno broju stanovnika i smanjenje izbornih okruga na 5-6, te smanjenje saborskih zastupnika na maksimalno 121.
Sukladno analizi Ustavnog suda i odluci iz 2010. o ustavnoj suspektnosti izbora ovi izbori će sigurno biti takvi da neće postojati prepreka da ih se poništi i proglasi neustavnima.
Sanjam Hrvatsku u kojoj će obitelj i zaštita života postati temelji na kojima stoji država, jer je obitelj nukleus zajednice i sve bih učinio da budu maksimalno poštovana ta institucija te da cijeli sustav države bude u službi toj temeljnoj i najdragocjenijoj metainstituciji ili osnovnoj stanici društva. Bez demografske obnove i rasta sve politike su floskule i obmanjivanja.
Narod.hr: Zašto svake godine sudjelujete na Hodu za život?
Miljenko Marić, prof.: Cijeli moj život je Hod za život, dosada sam bio na svakom te sam sa radošću koračao u dostojanstvenim povorkama i na taj način ustarajavao u nastojanju da do mnogih dopre nečujni glas onih koji nemaju pravobranitelje ni pravo, glas onih koji vapiju da ih čuju uši onih kojima su puna usta prava, diskriminacije, slobode, zaštite ranjivih i nezaštićenih.
Netko u ovom svijetu mora i treba biti odvjetnik nerođenih žena i muškaraca. Zato hodam za život, jer ne znam ni jedan prioritetniji ili važniji razlog hoda jer “nerođeni život je važan”!
Tekst se nastavlja ispod oglasa