Do izbora su ostala još četiri dana. Bit će to prvi parlamentarni izbori na kojima imamo preferencijsko glasovanje. A tu za mnoge postoje nejasnoće. O preferencijskom glasovanju u emisiji Hrvatska uživo govorio je profesor Ivan Rimac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Preferencijsko glasovanje kompleksnim čini mogućnosti da glasač može zaokružiti ili samo listu ili samo kandidata ili listu i kandidata. Ako se zaokruži jedna lista a kandidat s druge liste – prednost ima lista. Ako glasač zaokruži samo kandidata, postoji mogućnost da neko drugi zaokruži drugu listu i tako falsificira listić. “Savjetujem građanima da, kad imaju preferiranog kandidata, zaokruže njegovo ime i listu na kojoj se taj kandidat nalazi”, poručio je Rimac.
Kompleksni model glasovanja
Prava glasača postaju za ovakav model glasovanja prilično kompleksna. Ona jesu objašnjena u različitim tumačenjima koja je davalo Državno izborno povjerenstvo, međutim s obzirom na veliki broj inačica mogućeg načina glasovanja i veliki broj valjanih listića, dobro je ponoviti kako glasujemo na ovim parlamentarnim izborima.
“Pravo glasa koje ostvaruje svaki naš građanin temeljno je pravo koje se vezuje za demokratske sustave. To je pravo vezano za jednog čovjeka i za jedan glas i uglavnom se u svim takvim sustavima smatra kažnjivim djelom otuđivanja tog prava od strane nekog drugog”, pojasnio je Rimac.
Što čini preferencijsko glasovanje kompleksnim?
Ako dođe do različitog biranja kandidata i liste onda prednost ima lista, a glas se za kandidata zapravo gubi ili briše. Ako je netko na listiću zaokružio samo ime, praktički ostavlja mogućnost da netko drugi zlorabi njegov listić i preokrene njegovo glasovanje zaokruživanjem neke druge liste.
Imamo prijavljenih nekih 8000 promatrača što izgleda veliki broj, ali na žalost oni nisu raspoređeni na sve izborne jedinice već su uglavnom raspoređeni u gradske izborne jedinice dok vrlo često seoske izborne jedinice nisu pokrivene promatračima.
Kod običnog glasovanja kakvo smo imali do sada imamo višestruku provjeru. Broj onih koji su izašli na izbore zabilježen je na biračkom popisu, isto toliko mora biti listića i isto toliko prebrojanih glasova. Broj nevažećih listića koje također brojimo ukazuje je li možda bilo manipulacija, jer prevelik broj nevažećih listića ujedno otvara sumnju da je bilo nekakvih izbornih manipulacija.
Međutim, ovdje zbog višestrukosti mogućih valjanih listića moguća je manipulacija, koja se ovim standardnim načinom provjere ne može pratiti i ne može detektirati.
Scenarij se može spriječiti jedino tako što se savjetuje građanima da prilikom glasovanja ako imaju preferiranog kandidata zaokruže i listu na kojoj se taj kandidat nalazi. U tom slučaju nema nikakvih motiva da njihov listić netko pokvari jer jednostavno ne može od njega profitirati.
Ako je glasač zaokružio i ime i listu, pogotovo ako je to napravio za istu listu on time onemogućuje da njegov listić bude pribrojen nekom drugom jer svaka intervencija na listiću dovodi samo do toga da je listić nevažeći.
Što se događa ako zaokruži samo listu?
Ako netko zaokruži samo listu, onda ta lista dobiva, a ako netko intervenira na nju, taj listić s obzirom na prioritet liste on ne može utjecati na ishod takvog glasovanja.
Ono što je važno napomenuti da će preferencijalni glasovi za pojedince vrijediti jedino ako lista prijeđe izborni prag a to je pet posto.
“Implicitno kad mi zaokružujemo ime, već glasujemo za listu, ali vrlo je važno potvrditi to zaokruživanjem liste na kojoj se nalazi preferirani kandidat”, zaključio je Rimac.
Tekst se nastavlja ispod oglasa