Kućni i brzi antigenski testovi (BAT) ušli su u masovnu upotrebu, a njihov pozitivan rezultat nesumnjiv je pokazatelj zaraze koronavirusom SARS-CoV-2. Međutim, kod kućnog testiranja u nekim slučajevima nedoumice izaziva negativan rezultat čak i uz vidljive simptome, koji se naknadno sljedećih dana prometne u pozitivan na PCR-u. Koliko je zapravo brzi test pouzdan? Jesu li kućni i BAT-ovi na testnim punktovima isti?
Sutra će biti pozitivan
Brzi testovi jednako su osjetljivi na omikron kao i na druge varijante. No ipak su to brzi antigenski imunokromatografski testovi, a ne pravi laboratorijski PCR koji je i dalje zlatni standard. Zato kućno testiranje može katkad zavarati, no baš zbog toga treba ga više dana uzastopce ponavljati, posebice kod respiratornih simptoma.
– Netko tko već ima blage simptome i u inkubaciji je može biti na PCR-u pozitivan ili prvi dan zaraze na BAT-u negativan. Zato treba ponoviti testiranje BAT-om ako imaš simptome jer on vrlo dobro detektira kad netko ima razvijenu kliničku sliku koja je nastupila prije pet, najviše sedam dana. Cilj je da se radi što više testiranja u periodu dok je ovako velika raširenost virusa te da se izoliraju najzarazniji. Kad netko u početku zaraze ima još vrlo malo virusa u sebi i tek poslije postaje pozitivan, nije ni toliko infektivan, no princip je, dok smo pri vrhu epidemijskog vala i imamo ovako velik broj zaraženih, treba masovno raditi BAT-ove.
Tijek pandemije mijenja pravila
Oni u ovom trenutku imaju jednaku vrijednost kao PCR. Kad se epidemiološka situacija promijeni, kad se zaraza više ne bude toliko širila, onda brzi testovi neće imati jednaku vrijednost kao PCR jer “ne hvataju” toliko dobro virus kao PCR, nisu do te mjere osjetljivi. Ljudima se to može činiti blesavo, misle kako se pravila nelogično mijenjaju, ali tijek pandemije ih stvarno mijenja – objašnjava prof. Jasmina Vraneš, pročelnica katedre Medicinska mikrobiologija i parazitologija Škole narodnog zdravlja “Dr. Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju istoimenog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Na BAT-ovima će tako uvijek biti negativnih rezultata i uz simptome, i to iz dva razloga:
– Jedan je razlog jer osoba još uvijek nema dovoljno virusa u gornjim dišnim putovima da ga BAT, koji je slabije osjetljivosti, može dokazati, ali će zato sutradan i BAT “uhvatiti” virus. Drugi je razlog zato što osoba ima neku drugu respiratornu infekciju, sada vlada i gripa, ima i respiratornog sincicijskog virusa i ostalih infekcija. U svakom slučaju, sada je mudro raditi jako puno tih antigenskih testova – poručuje klinička mikrobiologinja jer, dodaje, ti se jeftini, a visoko prediktivni testovi mogu raditi izvan laboratorija, ne mora ih raditi educirani laboratorijski djelatnik na skupoj opremi tri sata.
Osoba koja ima respiratorne simptome i pozitivna je na brzom testu, sigurno ima SARS-CoV-2 infekciju i tu ne treba potvrda PCR-om. Praksa je to u drugim zemljama i upravo na inzistiranje prof. Vraneš, HZJZ je i u Hrvatskoj dao takvu preporuku za period kad smo na vrhu epidemijskog vala, kao što je to upravo slučaj. One pak koji imaju simptome, a negativni su na BAT-u, trebaju se testirati PCR-om.
Slovenija testira više
– Na taj način bi PCR-om testirali one s negativnim BAT-om, a svi pozitivni na BAT-u bi se odmah izolirali i upisali u repozitorij, neposredni kontakti išli bi u samoizolaciju i krivulju bismo brzo prelomili, pod uvjetom da se radi puno BAT-ova. No, dobar dio primarne ne testira – žali se prof. Vraneš. Na taj način sustav funkcionira u Sloveniji, ističe, koja s manje stanovnika ima 120 tisuća BAT-ova dnevno, dok ih se kod nas radi jedva dvadesetak tisuća.
Već i zbog činjenice da većina želi i PCR nalaz kako bi mogli dobiti EU digitalnu COVID potvrdu, u laboratoriju na Mirogojskoj imaju i više od 70% pozitivnih testova.
– Potvrđujemo već pozitivne bez ikakve potrebe, bacamo novac i vrijeme. Vjerujte, nije nam teško raditi i do pet ujutro, navikli smo otkako je ovo počelo, ali je imalo smisla. Sad nema smisla kad je svaki nalaz pozitivan, a zato da bismo zadovoljili nečije potrebe za putovanjem! Pa mi bismo se htjeli ponovno baviti strukom – zavapila je klinička mikrobiologinja.
BAT i kućni testovi na istom su principu, ali ne koriste svi jednaka protutijela pa ona mogu biti nešto bolja ili lošija, pojašnjava prof. Vraneš, ali su na tržištu svi prihvatljive osjetljivosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa