Nakon gotovo četverosatne tematske sjednice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatijoj kao Istanbulskoj konvenciji, državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Margareta Mađerić rekla je da je osnovana radna skupina i da ima “još nekih završnih radnji koje treba provesti i tada ćemo uputiti u saborsku proceduru”.
Na upit hoće li to biti do ljeta, odgovorila je: “Vidjet ćemo.” Hoće li uopće biti ove godine, glasilo je pitanje na koje je Mađerić odgovorila: “Kada budu gotove završne radnje, zastupnici će odlučiti o zakonu o ratifikaciji.”
Odbor predlaže ratifikaciju najkasnije do ljetne stanke
Naime, Odbor, na čijem je čelu SDSS-ov Milorad Pupovac, inače dio saborske Većine, jednoglasno zaključio da predlaže Vladi da u najkraćemu mogućem roku, a najkasnije do ljetne stanke, uputi u saborsku proceduru zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije.
Na sjednici je bilo vrlo malo članova HDZ-a, a koalicijski partneri vladajućih, ponajprije HNS-a i SDSS-a, istaknuli su da je Istanbulsku konvenciju potrebno hitno ratificirati “kako bi se nasilje nad ženama, djevojčicama i u obitelji suzbilo u što većoj mjeri”.
Predsjednik Odbora Milorad Pupovac (SDSS) ustvrdio je da je do sada 17 zemalja članica Europske unije tu konvenciju ratificiralo, a za ovu godinu najavljeno je da će to učiniti još i Luksemburg, Grčka i Češka pa bi Hrvatska ostala u krugu sedam zemalja koje nisu zaključile taj proces.
Ivan Munjin: Očekujemo od Vlade da ispuni obećanje biračima
Ispred udruge U ime obitelji govorio je Ivan Munjin.
“Analiza pokazuje kako je hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti usklađeno s onim odredbama i zahtjevima Istanbulske konvencije čija je svrha sprječavanje te bolja zaštita žrtava nasilja”, pojasnio je Munjin.
“Osim pozitivnih odredbi, Istanbulska konvencija donosi i nejasne i neznastvene odredbe o “rodu” (čl. 3. c.), “rodnom identitetu” (čl. 4. c.), “rodno uvjetovanom nasilju” (čl. 3. d. i dr.). Ratifikacijom Konvencije te bi odredbe ušle u pravni poredak Republike Hrvatske, bile iznad zakona i koristile se u javnim politikama (primjerice na svim razinama obrazovanja), čime se otvara prostor za diskriminaciju i progon onih koji se ne slažu s rodnom ideologijom i za kršenje njihovih prava: na slobodu savjesti, filozofskog uvjerenja, vjeroispovijesti, znanstvenog izražavanja, odgoja djece, itd.”, pojasnio je.
“Hrvatski građani su u javnoj raspravi istaknuli, njih 80%, da žele sprječavanje nasilja nad ženama, ali ne žele rodnu ideologiju – da je Hrvatskoj potrebno jačanje mehanizama zaštite žena i sprječavanje nasilja nad ženama, ali joj ne treba nametanje ideologije, u obrazovnom sustavu, medijima i javnim politikama”, istaknuo je Munjin koji je upozorio kako je HDZ u predizbornoj kampanji prošle godine tvrdio da se “protivi nametanju bilo kakve, pa i rodne ideologije” .
“U ime obitelji očekuje da će ispuniti to obećanje biračima i da će povući potpis koji je u ime Republike Hrvatske na Istanbulsku konvenciju stavila SDP-ova Vlada Zorana Milanovića”, zaključio je.
Predstavnici pro-life udruga upozorili na rodnu ideologiju i druge problematične članke Istanbulske konvencije
Katarina Tadić iz Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika govorila je o potrebi prevencije nasilja kroz obrazovanje. Kako je istaknula potrebno je educirati i na taj način sprječavati nasilje. Nabrojala je koji su svi čimbenici koji dovode do nasilja, pa onda i do nasilja do nad ženama, ističući važnost školskog sustava u suzbijanju i prevenciji nasilja.
Mostova zastupnica Ines Strenja Linić pozvala je HDZ i HNS da bojkotiraju rad Sabora dok se ne ratificira Konvencija, a kritičare, poput Vigilarea, “koji rastu pod skutom Amerike”, prozvala je zato što negiraju da je nasilje ukorijenjeno u neravnopravnosti žena i muškaraca.
Dr. sc. Zdenko Babić, začudio se da Strenja Linić tako nešto kaže kad je konzervativni svjetonazor sasvim legitiman. “Postoje konzervativne političke stranke, u nekim zemljama čine i većinu u parlamentu i sastavljaju vladu”, kaže Babić i pita se zašto govori kao da je konzervativno nešto neprimjereno kad je na Zapadu jedino nepromjereno je totalitarizam, a ne konzervatizam koji je sasvim legitiman.
Marija Ćurlin govorila je o stavu HBK. Podsjetila na izjavu HBK o Istanbulskoj konvenciji koja upozorava na nedorečenost pojedinih izraza u Istanbulskoj konvenciji poput ‘rodni identitet’, ‘stereotipne rodne uloge’, ‘rodno utemeljeno nasilje’, koji nisu dovoljno jasno definirani i mogli bi imati dalekosežne pravne posljedice ako se IK ratificira.
Kristina Pavlović iz udruge GROZD zaključila je kako se svi slažu da žene treba zaštititi od nasilja, ali se kroz Istanbulsku konvenciju, dodala je, pokušava progurati tema rodne ideologije. Kaže da po Istanbulskoj konvenciji osoba može biti jedno po rodu, a drugo po spolu te da se neznanstvena rodna ideologija kroz Konvenciju ne želi uvući samo u zakone, nego i u društvo.
Ivan Mihanović, iz udruge Vigilare, založio se za dijalog u kojem se neće etiketirati protivnike ratifikacije. Kako je rekao neistomišljenike se difamira, a legitimno je biti protiv Istanbulske konvencije, a zalagati se za zaštitu žena od nasilja.
Gordana Maras, predstavnica Udruge udovica iz Domovinskog rata spomenula je da u situaciji kad je velika nezaposlenost izdvajaju se financijska sredstva koja idu udrugama- Ratifikacija Istanbulske konvencije bi obvezala državu da izdvaja novce za organizacije civilnog društva, unaprijed, a upitno je da li bi tako ti novci došli do žrtava nasilja.
Tko je još sudjelovao?
Uz članove Odbora, na sjednici je bio i priličan broj zastupnika, mahom iz oporbenih stranaka, predstavnici Vlade, predstavnice pravobraniteljstava, nevladine udruge, te i još nekoliko pro-life udruga i predstavnika među kojima su i: Alberta Vrdoljak, Hrvatska za život, Bosiljka Bačura, udruga Djetešce na sunašce. Marijeta Ščekić, Molitvena zajednica Srce Isusovo. dr. med. Jasenka Markeljević, Hrvatsko katoličko liječničko društvo, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Centar za bolji svijet i udruge u osnivanju Virtus…
Većina prisutnih udruga bila je protiv ratifikacije, ali članovi odbora donijeli su suprotnu odluku. Osim toga, na Odboru se pokazala visoka razina nedemokratičnosti i netrpeljivosti, s obzirom da su oni koji su bili protiv ratifikacije bili etiketirani, napadani i difamirani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa