Na konferenciji za medije javnosti je predstavljena Antifašistička liga Republike Hrvatske u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i potpisana Povelja na kojoj je sudjelovao Juraj Hrženjak antifašistički borac i bivši sudac Ustavnog suda, Ivan Fumić iz (SABA RH), Vesna Teršelič ispred udruge Documenta-centra za suočavanje s prošlošću te Milorad Pupovac saborski zastupnik SDSS-a u svrhu pozicioniranja i definiranja antfašizma u suvremenoj Hrvatskoj.
Istaknuli su kako je stvaranje zajedničke platforme i dijalogom različitih aktera i njihovih svjetonazora, antifašizam se treba konstruirati kao društveno i politički relevantan subjekt, koji će uz otpor neofašizmu promicati i demokratske procese, dijalog, solidarnost i kritičko promišljanje realnosti.
Antifašističku ligu čine i Građanski odbor za ljudska prava, Romsko nacionalno vijeće, Židovska općina/Šoa Akademija, Židovska vjerska zajednica “Bet Israel”, Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Kuća ljudskih prava Zagreb, Mlade antifašistkinje i antifašisti Zagreba, Srpski demokratski forum, Centar za mirovne studije, B.A.B.E, Savez društava “Josip Broz Tito” te Savez ratnih i vojnih invalida RH iz Drugog svjetskog rata.
Juraj Hrženjak je ocijenio da Hrvatska diše antifašističkim duhom te da velika većina hrvatskih građana je na strani slobode, pravde, ravnopravnosti ljudi, poštovanje čovjeka da želi živjeti u miru – to su vrijednosti antifašizma.
„Liga antifašista koju danas organiziramo i Povelja koju potpisujemo postat će bliska i prepoznatljiva građanima Hrvatske“, ocijenio je te dodao „oni očekuju ovakvu akciju, svjesni prilika ali razbacani i nemoćni da ljudske vrijednosti i ideale ostvaruju kad su okruženi oživljavanjem nacifašističkog zla“.
Objasnio je da je cilj Lige okupljanje antifašistički orjentiranih udruga i pojedinaca radi koordinacije djelovanja na razini Republike Hrvatske po strateški važnim pitanjima zaštite, promocije i unaprjeđenja demokratskih odnosa u obrani demokracije i drugih antifašističkih vrijednosti.
Pupovac: Za Srbe u Hrvatskoj je antifašizam temeljna identitetska i iskustvena odrednica
Pupovac je ustvrdio kako su se slične ideje stvarale u istim krugovima 1989. i 1990. godine kako bi se stvorilo bolje društvo.
„Danas nemamo bolje društvo“, ocijenio je te dodao „mi se nalazimo u ulici 8. maja koja to više nije, jučer smo obilježen dan oslobođenja Zagreba koji to više nije“.
Pojasnio je da Zagreb nije oslobođen 8. maja jer da jest – imao bi svoju ulicu na dan oslobođenja ističući kako je malo zemalja čiji partizanski vođa, komadanti i lideri kao Josip Broz Tito proganjaju i proglašavaju zločincima.
„Zamislite jednu Francusku u kojoj bi se dovodilo u pitanje njeznoga generala čije su poruke bile mnogo okrutnije po završetku rata od maršalove“, ocijenio je Pupovac te dodao „zamislite jednu Italiju koja bi se odrekla svojih vođa pokreta otpora i proglasila ih zločincima, i Garibaldijeve ili druge spomenike micala“.
„Srpsko narodno vijeće je ovdje jer za Srbe u Hrvatskoj je antifašizam temeljna identitetska i iskustvena odrednica – tako je bilo i tako će biti“, zaključio je Pupovac.
Pojasnio je da je antifašizam opredjeljenje, sistem vrijednosti koji na najbolji mogući način može prevladati podjele koje su od 90. na ovamo uspostavljene i održavaju se u društvu.
Fumić: Cilj je obrana civilizacijskih tekovina koje zastupa antifašizam
Ivan Fumić pojasnio je da je došlo vrijeme da sve razjedinjene snage usmjere u jendom cilju – obrana civilizacijskih tekovina koje zastupa antifašizam.
„Danas je antifašizam civilizacijska borba protiv svake mržnje, protiv svake podjele, a nove ekonomske teškoće stvaraju uvjete za jačanje nacionalnoga ekstremizma“, ocijenio je te dodao kako je ekstremizam izrodio rat i da ga može opet izroditi.
Teršelič: Pravosuđe neadekvatno reagira na govor mržnje i da je to dio problema u afirmiranju antifašizma i tolerancije u Hrvatskoj
Vesna Teršelič ocijenila je kako zajedničkim radom mogu dovesti do toga da nadležna ministarstva kvalitetnije rade svoj posao.
„Važna nam je podrška ključnim institucijama koje čuvaju sjećanje na Drugi sjetski rat, kako na narodnooslobodilačku borbu, tako i na žrtve terora u Drugom svjetskom ratu“, istaknula je te dodala kako je važno da institucije kvalitetnije podrže javnu ustanovu spomen područje Jasenovac, kao i da osiguraju zakonski okvir za ona spomen područja koja nikad nisu osnovana, ili su postojala do 1991., a danas više ne postoje.
Istaknula je i važnost aktivnog skupnog reagiranja na govor mržnje i pratiti reagiranje pravosuđa ili nereagiranje. Spomenula je primjer prijetnji Nataši Jovičić ravnateljici JUSP-a Jasenovac ustvrdivši kako pravosuđe neadekvatno reagira na govor mržnje i da je to dio problema u afirmiranju antifašizma i tolerancije u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
