Site icon narod.hr

Pusić otvorila internetsku stranicu posvećenu kandidaturi za glavnu tajnicu UN-a: Nedostaje joj samo ‘vizija’

Foto: fah

Potpredsjednica Hrvatskog sabora Vesna Pusić, bivša šefica hrvatske diplomacije, otvorila je službenu internetsku stranicu posvećenu svojoj kandidaturi za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na internetskoj stranici http://www.vesnapusic.com.hr/ može se naći njezin životopis i detalji postupka za izbor glavnog tajnika, a predviđena je i objava njezine vizije UN-a, no toga još nema na stranici.

Pusić je postala službena kandidatkinja 15. siječnja odlukom vlade Zorana Milanovića. Ostali kandidati su bivši predsjedavajući Opće skupštine UN-a Srđan Kerim iz Makedonije, bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić , direktorica UNESCO-a Irena Bokova iz Bugarske, bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk, bivša moldavska ministrica vanjskih poslova Natalia Gherman i bivši čelnik UNHCR-a Portugalac Antonio Guterres. Novozelandska vlada objavila je baš utorak da je bivšu premijerku Helen Clark nominirala za dužnost glavne tajnice Ujedinjenih naroda.

Novi glavni tajnik ili tajnica UN-a mora dobiti više od 50 posto glasova i svih pet stalnih članica mora se složiti oko kandidata kojeg će Vijeće sigurnosti predložiti Općoj skupštini UN, a isto tako se treba postići većina kod drugih članica. Vijeće sigurnosti predložit će samo jednog kandidata, iako je bila ideja da se ide s više kandidata pred Opću skupštinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neformalni intervjui s kandidatima počet će sredinom travnja, a ime nasljednika Ban Ki-moona, čiji mandat završava na kraju 2016., mogao bi se znati u rujnu ove godine. Po nepisanom pravilu rotacije, koje nije nužno poštivati, kandidat iz regije istočne Europe na redu je za preuzimanje položaja glavnog tajnika.

Kandidatura Vesne Pusić izazvala je burne reakcije. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u rujnu prošle godine da je vlada Zorana Milanovića trebala prepustiti odluku o hrvatskom kandidatu za glavnog tajnika ili tajnicu UN-a novoj vladi jer su izbori bili preblizu. Šef HDZ Tomislav Karamarko ustvrdio je u siječnju da nije ispoštovana procedura što se tiče njezinog imenovanja,

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač izjavio je krajem siječnja u nastupnom intervjuu za Hinu da će se nova vlada vrlo skoro izjasniti o kandidaturi bivše ministrice vanjskih poslova za glavnu tajnicu UN-a, što još uvijek nije učinila. “Način na koji je kandidatura istaknuta, a sigurno nije bio u skladu s dobrim običajima u jednoj demokraciji, ne služi na čast ni hrvatskoj politici, ni hrvatskoj diplomaciji “, istaknuo je tada Kovač.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je Vesna Pusić?

Vesna Pusić rođena je 25. ožujka 1953. u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu, te jezičnu gimnaziju u Križanićevoj.

Nakon mature upisala studij sociologije u Chicagu. Ostala je jedan semestar. Po povratku 1971. upisala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1976.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doktorirala je 1984. na temu „Uloga kolektivnog odlučivanja u realizaciji radničkih interesa“. Od 1988. je redovni profesor, predaje kolegij sociologija politike. Od 1992. do 1994. je bila pročelnica odsjeka.

Uloga oca

U vrijeme pohađanja gimnazije često je s ocem putovala u inozemstvo jer je on predavao na raznim katedrama.

Njen otac, akademik Eugen Pusić, bio je sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je i savjetnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Nedavno je otkriveno da je od 1941. do 1945. bio sudac s činom natporučnika u NDH. Potkraj Drugog svjetskog rata partizani su ga zatvorili pod optužbom za kolaboraciju ali ga je iz zatvora izvukao general Ivan Rukavina, zapovjednik Prvog hrvatskog korpusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slavko Goldsten, njegov prijatelj, kasnije je tvrdio kako je Pusić bio partizanska krtica u redovima NDH. Njena majka Višnja rođena Anđelinović, bila je profesorica engleskog.

Obitelj dugog političkog angažmana

Brat njenog djeda Danka je Grga Budislav Anđelinović, odgovaran je za krvavo gušenje prosvjeda hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918. na Trgu bana Jelačića protiv Jugoslavije.

Njezin djed Danko Anđelinović, po uzoru na svog starijeg brata Grgu, postao je jedan od značajnijih kotača velikosrpske diktature u kraljevini SHS, za što je nekoliko puta odlikovan od strane dinastije Karađorđevića. Netom nakon atentata u Beogradskoj skupštini na hrvatske zastupnike iz redova HSS-a, Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Pernara i Ivana Granđu – djeda Vesne Pusić odlikovao je kralj Aleksandar.

Brat, Zoran Pusić (r. 1944.) magistar je matematičkih znanosti, i viši predavač na Grafičkom fakultetu. Od ostalih biografskih podataka do njegove 47. godine života poznato je samo da je do 1991. predavao matematiku na Visokoj tehničkoj školi JNA u Zagrebu. U kasnijoj životnoj dobi iza demokratskih promjena i pada komunizma u Hrvatskoj postaje poznati borac za građanska prava.

Politički angažman Vesne Pusić

Članica je HNS-a od njegovog osnivanja 1990. Bila je s bratom Zoranom, te Ivom i Slavkom Goldsteinom osnivač Erasmus Gilde, projektom „za promicanje kulture demokracije“.

Od projekata ove organizacije pamti se okrugli stol “Srbi i Hrvati”, održan u jeku rata, od 20. do 22. studenog 1993. u muzeju Mimara koji je okupio 41 sudionika iz Srbije i Hrvatske .

Bila je među potpisnicima pisma 1993. kojim se tražila ostavka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

2000. je postala saborska zastupnica. Iste je godine izabrana za predsjednicu HNS-a nakon što je Radimir Čačić postao ministar u vladi Ivice Račana.

2001. je tijekom rasprave u Saboru izjavila kako je Hrvatska bila agresor u BiH zbog čega joj je predsjednik Sabora udijelio usmenu opomenu.

Nakon izbora 2003. i pobjede koalicije Ive Sanadera postala je potpredsjednica Sabora. Bila je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a. Već tri mandata je potpredsjednica Europske liberalno-demokratske i reformističke stranke.

Predsjednica HNS-a bila je dva mandata, do 2008., kada se na čelo stranke vratio Radimir Čačić.

2009. godine kandidirala se na predsjedničkim izborima. Osvojila je 7, 25 posto glasova.

2011. nakon pobjede Kukuriku koalicije postala je ministrica vanjskih i europskih poslova u vladi Zorana Milanovića.

Optužila Hrvatsku da je vodila „agresorski rat u BiH”

Ministrica Vesna Pusić je, unatoč činjenici da u Deklaraciji o Domovinskom ratu stoji kako je “RH vodila pravedan i le­gitiman, obrambeni i oslobodite­ljski, a ne agresivni i osvajački rat”(2000. je Deklaraciju donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora), s parlamentarne govornice je hladno izrekla posve suprotnu konstataciju. “Hrvatska vlast vodila je agresorski rat u BiH”, poznata je izjava Vesne Pusić iz 2001. godine za koju je zaradila opomenu od predsjednika Sabora.

Odbila primiti žene, žrtve silovanja, pa ih poslala na gay paradu

Ministrica je, odgovarajući 2012. godine na navode iz pisma Udruge Žene u Domovinskom ratu uputila, a čije su članice zamjerile ministrici što ih nije primila na sastanak kako bi joj iznijele problem ratnog zločina nad ženama Vukovara, u vrijeme okupacije 1991. godine, dok istovremeno podupire prava gay populacije, za Tportal rekla: “Nije mi poznato da žele sa mnom razgovarati. Kažu da su poslale zahtjev za sastanak u siječnju, u to vrijeme je glavna tema bio referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, ali njihov zahtjev nije došao do mene … Međutim, očekivala bih da one, kao žrtve nasilja, imaju solidarnost sa svim drugim žrtvama ili potencijalnim žrtvama nasilja te očekujem da budu u prvim redovima na Split Prideu”.

Ucjena umirovljenika da neće dobiti mirovinu ako na referemu ne zaokruže “za” EU

“Sve je bez EU za Hrvatsku upitno, ne samo mirovine, socijalna davanja ili plaće u javnom sektoru – baš sve. Jer, bez EU neće biti ekonomskog rasta, a bez rasta gospodarstva neće biti ni većih mirovina itd. To nije zatrašivanje građana i biraca, to je samo istina”, poručila je Pusić građanima u 2012. godini.

Shvaćanje demokacije: “Bez obzira što mislite, glasajte protiv”

Uoči održavanja prvog građanskog referenduma o braku u 2013. izjavila je: “Neobično je važno da svi građani, bez obzira što mislile o ovoj konkretnoj temi, izađu na referendum i glasaju protiv.”

Dodjela novaca ministarstva udruzi njenog brata

Ministarstvo vanjskih poslova nije štedjelo te je za djelovanje organizacija civilnoga društva dodijelilo 1.884.084,16 kuna. Među organizacijama čiji se projekti financiraju, uz Centar za mirovne studije, Gong, i BABE, našla se i Documenta-centar za suočavanje s prošlošću. Za projekt pod nazivom “Izgradnja kapaciteta ukrajinskih OCD-a za istraživačko-dokumentacijski rad na teškim kršenjima ljudskih prava” Documenti je od strane ministarstva kojim dodijeljeno 248.992,80 kuna. Možda to i ne bi bilo čudno da ministrica vanjskih poslova nije Vesna Pusić. Zanimljivo je da je, ne baš slučajno, predsjednik Upravnog odbora Documente Zoran Pusić, a uz njega, članovi odbora su i Živana Heđbeli, Pero Jurišić te Goranka Lalić. Voditeljica Documente je Vesna Teršelič.

“Ministrica apsolutno nije u sukobu interesa jer je odluka donesena na temelju samostalne ocjene povjerenstva s unaprijed određenim kriterijima”, tvrdili su tada iz Ministarstva. Kazali su kako je proveden natječaj i da je projekte izabralo povjerenstvo iz raznih tijela državne uprave. „Odabrali su osam najboljih od 23 pristigla projekta, a nitko se nije žalio.“

Nediplomatske poruke Rusiji

Ministrica Pusić je na početku 2015. godine potvrdila da ima hrvatskih državljana koji se bore u Ukrajini, ali isključivo u redovnoj ukrajinskoj vojsci. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je priopćenje Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije u kojoj Moskva poziva da se prestane s tom „izopačenom praksom“.

“Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsjednice hrvatske vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova (Vesne Pusić) kojom je potvrdila da u trenutačnom sukobu u Ukrajini sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovanja hrvatskih građana u operacijama koje provode ukrajinske vojne strukture. Pozivamo Zagreb i druge vlade čije su državljane unovačile ukrajinske oružane snage, da spriječe tu izopačenu praksu “, navodi se u priopćenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version