Pusić u BiH brani Titov poslijeratni pokolj, nakon što se već osramotio na HRT-u

zoran pusić
Foto: Fah

“Sasvim je jasno da je i na Bleiburgu, kao i u svakom drugom ratu, bilo žrtava. I u bilo kojem američkom ratnom filmu stradaju žrtve, dobrim dijelom i civili i nevini ljudi. Ali, znamo kako je sve to počelo. Znamo koji je zločinački režim bio u Hrvatskoj – u NDH. Znamo da je dobar dio Hrvatske sudjelovao upravo u borbi protiv te marionetske države, koja je naprosto oktroirana od strane Nijemaca. Nije to bio nikakav izbor. Nijemci su prvo htjeli staviti Mačeka, pa kad je on odbio, onda su se nekako odlučili za Pavelića, kojega su smatrali da je više Musolinijev čovjek. Dakle, to nema nikakve veze niti s odlukom hrvatskog naroda niti s bilo čime drugim. Ali, ima veze sa strašnim zločinima koji su počinjeni u ime NDH. I to nisu bili sporadični zločini, nego zločini koje je planirala država” ustvrdio je Zoran Pusić, član Nove ljevice, bivši predsjednik Documente i profesor na zagrebačkom Sveučilištu za Slobodnu Bosnu pridruživši se bošnjačkoj hajci u BiH na misu zadušnicu za žrtve Bleiburške tragedije, a koja bošnjačkoj vlasti služi kao paravan za prikrivanje korupcije i kriminala iz brojnih afera koje su nedavno izašle u javnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pusić tvrdi također da na Bleiburgu, zapravo, nikada nisu ni obilježavale nevine žrtve, “već se, zapravo, i govorima, ali i samim načinom obilježavanja, slavila jedna fašistička tvorevina”.

“Da se tu samo radilo o skromnom obilježavanju žrtava, pa Austrija nikada ne bi ni donijela zakone kojima je to spriječila. Zapravo, to se smatralo jednim od najvećih neonacističkih ili neofašističkih skupova u današnjoj modernoj Europi. I zato je Austrija donijela zakone kojima je prisilila sve te neoustaše da ruke drže u džepovima, da im slučajno ne bi poletjele u zrak pa da, onda, budu žestoko kažnjeni”, tvrdi Pusić braneći Titov poslijeratni pokolj.

> Pusić o komunističkom diktatoru: ‘Titovo je ime simbol NOB-a, a Hrvatska se srami čovjeka koji je za tu borbu najzaslužniji’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Željka Markić: Tito je vodio egzekucije, ubijao ljude, bacao djecu u jame i to se ne može pravdati

> Otvoreno: Goldstein i Pusić napadali Bleiburg i branili Jasenovac

Podsjetimo, u vrijeme borbe za micanje imena Trga maršala Tita u Zagrebu Zoran Pusić gostujući na HRT-u tvrdio je da je komunistički diktator Josip Broz Tito najzaslužniji čovjek za narodnooslobodilačku borbu. Na pitanja je li Tito za svoje vladavine kršio ljudska prava nastavio je braniti jugoslavenskog diktatora:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne bih se mogao sjetiti niti jednog političara koji to nije radio, kad je bio jedanput na vlasti. Kad se Tito stavlja u kontekst jednopartijskog sistema koji sigurno nije poštivao demokratski pluralizam i koji se ne može nazvati demokratski u tom smislu, iako su se socijalističke zemlje sve sebe nazivale demokratskima, to nije bila prava demokracija, jer prave demokracije bez političkog pluralizma teško da može biti. Međutim, mnoge druge stvari su bile u Jugoslaviji neusporedivo bolje nego u bilo kojoj drugoj zemlji Istočnog bloka, a ono o čemu govorimo kod Tita je da moramo odvagati stvari koje su negativne i stvari koje su pozitivne. Narodnooslobodilačka borba je bez sumnje jedan od najpozitivnijih i, po mojem mišljenju, najsvjetlijih trenutaka…”

Zločini Titovog režima i revizija komunističke povijesti

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Titov režim ne samo da nije bio bitno blaži od Staljinova nego je Tito u provođenju nekih nasilnih metoda bio veći staljinist od Staljina“, kazao je svojedobno Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske u razgovoru za Vijenac govoreći o dokumentarnom serijalu Zločini komunizma u Hrvatskoj u kojemu je tridesetak uglednih povjesničara iz Francuske, Austrije, Rusije, Slovenije i Hrvatske otvoreno i kritički govorilo o zločinima koje je počinio Titov režim i iznijelo svoju ocjenu krvavoga totalitarizma koji je, u skladu sa svojom naravi, na našim prostorima ubijao, zatvarao i progonio neistomišljenike.

Povjesničari u serijalu pokazuju da Tito ni u jednom bitnom aspektu nije bio „mekši“ od Staljina. Dopustio je kupnju traperica i espresso-kavu, ali na bilo kakvu kritiku reagirao je gdjekad i žešće od Staljina. Titov režim ne samo da nije bio bitno blaži od Staljinova nego je Tito u provođenju nekih nasilnih metoda bio veći staljinist od Staljina. Logično je da Titovi pristalice teško slušaju ovu argumentaciju. Navodnu političku uspješnost Tita temeljito ruši u seriji izneseno saznanje o tome da su njegova tri ključna politička „projekta“, Jugoslavija, komunizam i pokret nesvrstanih, propala. Nadalje, legenda o tome da su mu na pogrebu bili najveći svjetski političari demistificirana je navođenjem činjenice da su pogrebu prisustvovali i neki od najvećih svjetskih zločinaca, Idi Amin i Gadafi“, podsjetio je Lukić.

Postkomunisti etiketiraju drukčije tumačenje povijesti komunizma od njihova terminom revizije, kojim su se u prošlosti služili u brojnim procesima likvidacije takozvanih unutarnjih neprijatelja partije koji su se usudili misliti makar i minimalno drukčije od komunističkih vođa. Zato se osjećam dosta nelagodno kada me netko nazove revizionistom. No gledajući na to pitanje bez ove povijesne konotacije, revizija je uobičajen postupak bilo koje znanstvene discipline. Što drugo znanstvenik i radi nego neprekidno istražuje, pa i aktualno stanje u nekom znanstvenom pitanju? Jedino u pitanju ocjene komunizma ne bi se smjelo istraživati jer je netko (komunisti) nekada (u komunizmu) utvrdio „konačnu“ istinu”, odgovorio je Lukić na pitanje zašto u Hrvatskoj nije napravljena temeljita revizija povijesti nakon sloma komunizma.

75. obljetnica genocidnog pokolja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, ove se godina navršava 75. godina od Bleiburške trage­dije, genocidnog pokolja hrvatskih vojnika i civila. U kolonama marševa smrti pod imenom Križni putovi, išle su ponekad i cijele obitelji, od Bleiburga preko Hrvatske, Srbije, Ma­kedonije sve do Đevđelije. Bleiburg je postao simbol i metafora svih hrvatskih stradanja od komunističke Titove armije 1945. godine. Iako je samo manji dio vojnika i civila ubijen na samoj Bleiburškoj poljani i u okolici, ukupan broj žrtava iz redova Hrvata iznosi oko 50 tisuća. Imenom Bleiburški pokolj označavaju se svi pokolji zarobljenika iz tog vremena, bez obzira gdje se dogodili. Većina zarobljenika ubijena je na marševima kroz Jugoslaviju i u zarobljeničkim logorima tijekom sljedećih mjeseci.

Inače, već 25 godina molitvom za bleiburške žrtve sudjeluju imami Islamske vjerske zajednice.

“Ono što je praksa od početka obilježavanja jeste da je Islamska zajednica sudjelovala na komemoraciji bleiburškim žrtvama s kratkom dovom ili molitvom. Tako će biti i ove godine, samo se lokacija premješta s Bleiburga na Mirogoj. Tu će naš Mersad ef. Kreštić proučiti dovu za sve muslimane žrtve bilo kojeg režima”, kaže predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija Aziz ef. Hasanović.

„Za nas je Bleiburg najveća grobnica muslimana u Europi, veća i od Srebrenice! Na Bleiburgu je stradalo 50 tisuća ljudi islamske vjeroispovijesti. Na komemoraciju idem s dr. Zlatkom Hasanbegovićem, danas smo bili zajedno i na polaganju vijenaca palim Bošnjacima u Domovinskom ratu. Muslimani su za Hrvatsku uvijek dali krv i znoj! Uvijek smo bili tu i uvijek smo tu“, rekao je prije tri godine glavni imam u Gunji – Idriz ef. Bešić koji je svake godine išao u Bleiburg.

Sveta misa zadušnica održat će se 16. svibnja u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. U Bleiburgu će 16. svibnja, uz molitvu tamošnjeg svećenika i u nazočnosti hrvatskog veleposlanika u Austriji Daniela Glunčića, biti položen vijenac na spomen obilježje. U Zagrebu bi pak na Mirogoju uslijedila molitva i polaganje vijenaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.