Hrvatska je na vrhuncu prvog ovogodišnjeg toplinskog vala, a visoke temperature i ublažavanje vrućina tek sredinom tjedna donosi promjena vremena, najavio je u Intervjuu tjedna Media servisa glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler. Zbog iznimno visokih temperatura DHMZ je već izdao crveno upozorenje za veći dio obale, dok je za ostatak zemlje na snazi žuto upozorenje.
Upitan o tome je li u Hrvatskoj već zabilježen neki temperaturni rekord, glavni ravnatelj DHMZ-a odgovorio je: “Ne, možemo reći da, kada govorimo o najvišoj ikad izmjerenoj temperaturi u Hrvatskoj, ona je bila 1981. u kolovozu u Pločama, 42,8 stupnjeva. Čisto za usporedbu, u Europi ikada najviša izmjerena temperatura je 48,8 stupnjeva, prije nekoliko godina, u kolovozu 2021. na jugu Sicilije. Mi smo još daleko od tih brojeva, ali puno je spornije što su visoke temperature i toplinski valovi koje mjerimo danas, za razliku od prethodnih desetljeća, puno dulji.”
Toplinski valovi su češći, dulji i intenzivniji
Promjena vremena očekuje se sredinom tjedna, a Güttler je o padu temperature rekao: “Nakon ponedjeljka, očekuju se ipak nešto svježiji dani. Vidjet ćemo hoće li to biti polagano spuštanje temperature ili pak neka naglija promjena.” Na pitanje očekuju li nas možda i neke padaline s padom temperature, dodao je: “U četvrtak i petak, očekuju se oborine na području Hrvatske. Vidjet ćemo točno intenzitet tih oborina.”
Güttler se osvrnuo i na kritike dijela javnosti zbog objave upozorenja na opasno vrijeme: “Dajemo upozorenja, ali nije nam namjera širiti nekakav strah i paniku, dosta su građani osjetljivi na te stvari. Pokušavamo uvijek našu poruku utemeljiti na stvarnim mjerenjima i stvarnim prognozama. Ali, uvijek naglašavamo da postoje građani koji zbog osjetljivog zdravlja mogu i na neke manje temperature lošije reagirati.”
Toplinski valovi, pokazala su mjerenja, postaju sve češći, dulji i intenzivniji. Sezonske prognoze su specifične, no Güttler je za ovo ljeto najavio: “Zaista, za ljeto ove godine, očekujemo toplije od prosjeka u svakome slučaju. Generalno i ovo ljeto kao i prethodno očekujemo toplije od prosjeka.”
Vedrije nebo olakšava Suncu
Proteklih dana dio Europe svjedočio je rušenju temperaturnih rekorda. Francuska se suočila s najtoplijim danom zabilježenim otkako su počela mjerenja 1947. godine, a 40 ljudi ondje je izgubilo život pokušavajući se rashladiti i pobjeći od rekordne vrućine.
Mjerenja pokazuju i da se Europa zagrijava brže od ostatka svijeta, a Güttler je pojasnio uzroke tog fenomena: “Osim stakleničkih plinova koji daju svoj doprinos, zanimljivo je da Europa manje emitira CO2 danas nego 90-ih godina. Europa se zagrijava zbog još nekih faktora. Recimo, zanimljiv je faktor blizina Arktičkog kruga. Arktik ima svojstvo da je pokriven morskim ledom i taj morski led reflektira dolaznu energiju sa Sunca. Međutim, kako se more zagrijava tako ta površina arktičkog leda je sve manja i manja te imamo sve više otvorenih morskih površina koje se onda zagrijavaju. Efekt je i kvaliteta zraka. Mi želimo u Europi povećati kvalitetu zraka, ali postoji jedna međuigra: vedrije nebo i čišće nebo omogućavaju više Suncu da dođe do površine.”
Kako se zaštititi?
Upitan o tome što kao pojedinci možemo napraviti kako bismo sebi barem malo olakšali nesnosne vrućine, glavni ravnatelj DHMZ-a savjetuje: “Prije nego što uopće osjetimo osjećaj žeđi, bitno je redovno unositi količinu vode. Ona nam pomaže u znojenju, a ono ima dobru funkciju da nam olakšava temperaturu. Zatim dovoljno prirodnog hlada. Onda i dodatne stvari kao što je laganija prehrana, laganija odjeća. Klima uređaji su dobra metoda prilagodbe, ali oni isto imaju neka ograničenja. Nije dobro da bude prevelika razlika klimatiziranog prostora u kojem boravimo tijekom dana i onda nagli izlazak u grad gdje je možda čak i toplije u odnosu na temperature koje izmjerimo na meteorološkim kućicama.”
O smjeru u kojem bismo trebali ići kako bismo se borili s tim promjenama, Güttler je zaključio: “Sve su to metode prilagodbe. Zaista taj rizik klimatskih promjena i očekivano zagrijavanje možemo smanjiti narednih desetljeća ako ubrzamo zelenu tranziciju. Tako da je to jedan alat koji je sve zanimljiviji zadnjih godina. Ti alati, solarni paneli, dizalice topline, električna vozila, sađenje drveća, stabala, ipak postaju ekonomski konkurentni starijim rješenjima.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa