Javnosti je prilično dobro poznat slučaj ravnatelja Osnovne škole Petra Zrinskog u Zagrebu koji je 2011., dok su generali Gotovina i Markač još bili haški zatvorenici, u projektu s učenicima i kolegama izradio plakat na kojemu su bile istaknute fotografije dvojice generala uz natpis „hrvatski mučenici“. Bila je to škola koju su pohađala djeca tadašnjeg SDP-ovog premijera Zorana Milanovića, a vrlo brzo nakon toga ravnatelj Krešimir Mihajlović smijenjen je s dužnosti.
No, javnosti je manje poznato da od tada, pa sve do danas traju dugotrajni sudski sporovi u kojima Krešimir Mihajlović pokušava ostvariti svoja prava te dokazati kako je oštećen.
Smjena dužnosti dogodila se u trenutku njegova reizbora, a, suprotno propisima, Mihajloviću tada nije uručen otkaz ugovora niti otpremnina na koju je imao pravo tako da je ostao bez posla i bez mogućnosti da se prijavi na Zavod za zapošljavanje.
O svemu tome Krešimir Mihajlović govorio je za Narod.hr:
„Kada se hoćete nekog čovjeka riješiti, onda postoje, vojnički rečeno, razni načini kako ga možete likvidirati. Oni su izabrali jedan njima jako prihvatljiv način, a to je: pričekali su trenutak mog reizbora i onda su napravili što su napravili. Na toj sjednici školskog odbora jedan od kolega, inače vijećnik SDP-a, meni postavlja pitanje jesam li ja ustaša i cijela tema se počinje voditi oko toga.“
Ostao bez posla i mogućnosti da se prijavi na Zavod za zapošljavanje
Mihajlović nam objašnjava:
„O čemu se zapravo radilo? U znak protesta protiv čitave jedne klime koja se vodila u Hrvatskoj protiv Hrvatske vojske, hrvatskih generala i hrvatskih branitelja koji su svojom žrtvom stvorili Hrvatsku te je obranili i oslobodili od velikosrpske jugočetničke agresije, kada su se generali našli u Haagu i kada je pala prvostupanjska presuda gdje ih optužuju za ono najgore i prijeti im dugogodišnja zatvorska kazna, ja sam u dogovoru s jednom skupinom profesora i djecom, iznio ideju da se u ulaznom hodniku škole napravi plakat gdje bi bila hrvatska zastava, fotografije generala Gotovine i Markača s tekstom: ‘Od pobjede preko istine do pravde’ te velikim natpisom ‘hrvatski mučenici’.
Naravno, određenoj skupini ljudi, ne znam kako bih ih nazvao, ljudima prošlog sistema, ideolozima komunističke partije, to je smetalo. Inače sam uvijek vodio brigu da se obilježava Dan sjećanja na Vukovar te sam uspjevao organizirati djecu da, zajedno s udrugom Zagrebačkih branitelja Vukovara, idu u kolonu sjećanja u Vukovar, dolazili su u školu hrvatski branitelji iz Gromova, Tigrova itd… Jednostavno smo na jedan fin i profinjen način učili djecu o vrijednostima obrambenog Domovinskog rata i poticali ljubav prema Hrvatskoj.
I to je nekim mojim kolegama smetalo.“
Objašnjava nam što je sve tada proživljavao:
„Ja sam se, uglavnom, našao na udaru sa svih strana. Prije toga sam operirao tumor, otac sam četvero djece, moraš preživljavati…“
Sudska odluka Županijskog suda poništena
Tek kasnije, već nakon što su generali Gotovina i Markač bili oslobođeni, Gradski je ured Mihajloviću uručio potrebnu dokumentaciju te se on uspio ponovno zaposliti u drugoj školi.
No, od tada traju dugotrajni sudski sporovi kojima Mihajlović pokušava ostvariti svoja prava. Jedan od sporova vodi se zbog nepoštivanja njegovog ugovora o radu, točnije zbog toga što mu prilikom smjene nije uručen otkaz ugovora o radu niti je primio otpremninu koja mu je pripadala. Ovaj je spor riješen pozitivno za Mihajlovića na Županijskom sudu, ali je i ta presuda kasnije poništena te škola potražuje od njega novac koji je, u svojstvu odštete, u međuvremenu primio. Čitav je slučaj završio na Ustavnom sudu, gdje se Mihajlovićeva odvjetnica pozvala na odluku Europskog suda, prema kojemu, kada jednom sudska odluka postane pravomoćna, više ne može biti poništena. No, sutkinja ustavnog suda koje vodila ovaj predmet, SDP-ova Ingrid Antićević Marinović, odbila je žalbu.
„Izgubio sam sve vjere u hrvatsko sudstvo. Moja odvjetnica nije mogla dobiti ni uvid u spis da se vidi temeljem čega je donesena odluka o odbijanju naše žalbe.“ – ističe Mihajlović koji najavljuje da će spor nastaviti pred Europskim sudom za ljudska prava.
Istovremeno, škola je pokrenula tužbu protiv Mihajlovića u kojoj potražuje od njega novac koji je primio prije nego što je presuda Županijskog suda, koja je išla njemu u korist, poništena. Suđenje se nastavlja te je za petak, 5. srpnja ove godine zakazano ročište na Općinskom sudu u Zagrebu. Zanimljivo je da se ročište održava u petak, kada po zakonu na raspravi ne može sudjelovati zainteresirana javnost, točnije, za svoje prisustvo zainteresirana javnost mora podnijeti zahtjev predsjednici Suda.