Vodstvo HRT-a u četvrtak je izvijestilo kako su dosadašnji glavni urednici HRT – Radija Split Zoran Vukičević i HRT – Radija Pula Tatjana Kaštelan u srijedu, 6. srpnja, razriješeni sa svojih dužnosti, pa je na mjesto vršitelja dužnosti glavnoga urednika HRT – Radija Pula imenovan Bruno Krajcar, a na mjesto v.d. glavnoga urednika HRT – Radija Split Josip Krželj.
Kako se ističe u HRT-ovu odgovoru Hini, nove smjene u regionalnim centrima javne radiotelevizije nastupile su zbog, kako se navodi, razloga ‘opisanih o odredbama Statuta Hrvatske radiotelevizije koji propisuju razloge za razrješenje glavnih urednika prije isteka mandata’ S HRT-a napominju i da, kao ni dosad, nisu u mogućnosti podrobnije komentirati radnopravne odnose povezane s njihovim zaposlenicima.
U HRT-ovu centru Split ima 85 zaposlenika, a u HRT-ovu centru Pula 49 te je riječ o zaposlenicima Hrvatskoga radija (HR) i Hrvatske televizije (HTV). Najnovije smjene na Hrvatskom radiju uslijedile su nakon odluke vodstva HRT- koja je nedavno ukinula emisiju Trećeg programa Hrvatskog radija ‘Jutro na trećem’, urednika i voditelja Ivice Prtenjače, kao i radijske emisije ‘Audio.doc’ i Skrivena strana dana urednice Ljubice Letinić.
Za sedam dana prosvjed zbog ukidanja emisija na HR3
Upravo zbog ukidanja radijskih emisija, inicijativa ‘Kulturnjaci 2016’ poručila je u srijedu u otvorenom pismu v.d. urednici Trećega programa Hrvatskoga radija Nevenki Dujmović kako su zapanjeni ukidanjem emisija nekoliko urednika na Trećem programu HR-a te od nje traže da odmah povuče svoje odluke i prekine ‘ideološku instrumentalizaciju medija’.
‘Kulturnjaci’ predvođeni Uršom Raukar nastavljaju borbu protiv Hasanbegovića
Specijalni rat protiv Hrvatske: ‘Kulturnjaci’ planski ocrnjuju Hrvatsku u stranim medijima
Tomića, koji bi ‘danas prema Hasanbegoviću bio još oštriji’, podržali kulturnjaci i GONG
Protiv čega reagiraju ‘kulturnjaci, novinari i aktivisti’ – ukidanja …
Najavljuju kako će o spomenutim odlukama obavijestiti kolege iz European Broadcasting Uniona (čiji je HRT član), International Feature Conference (Savez radijskih dokumentarista iz cijeloga svijeta), Prix Europa festival u Berlinu (na kojemu HRT redovito nastupa), te podržati sve prosvjedne akcije. Traže da urednica Trećega programa HR-a odmah povuče svoje odluke i prekine ideološku instrumentalizaciju medija.
Treći program HR-a je hrvatsko kulturno blago, a ne privatna radionica u službi politike, tvrde Kulturnjaci 2016. Upozoravaju kako je tijekom 25 godina hrvatske države, Trećem programu u nekoliko navrata prijetila opasnost od ukidanja, a nerazumijevanje njegove osnovne namjene kontinuirano ga prati. No, unatoč svemu, ističu, pa čak i unatoč odašiljaču ‘besramno slaboga dometa’, ta medijska oaza uspjela je, s većim ili manjim programskim oštećenjima, opstati unatoč boljim i lošijim fazama upravljanja.
Podsjećaju da je Ljubica Letinić ovogodišnja dobitnica HND-ove nagrade Marija Jurić Zagorka za emisiju ‘Zametnuta kartografija’ iz serijala ‘Audio.doc” te da su, čak i u okviru Trećega programa, njezine emisije kruna radijskog umijeća. Emisija ‘Jutro na Trećem’ je pak najslušanija emisija Trećega programa HR-a koju dnevno posluša i do 40 tisuća slušatelja, a u dvije i pol godine kako tu emisiju uređuje Ivica Prtenjača ugošćivao je kulturne radnike, umjetnike, znanstvenike i brojne druge sugovornike.
Osim ‘kulturnjaka’ , nedavno osnovana inicijativa ‘Sloboda trećima’ jučer je najavila za 14. srpnja veliki prosvjed kojim će, kako kažu. između ostaloga – ukazati i na probleme trećih programa HRT-a. Zbog smjena i ukidanja emisija jučer je reagiralo i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) koje je, između ostaloga, navelo i kako su u jesenskoj shemi izostavljene gotovo sve emisije dokumentarnog izraza.
‘Nimalo slučajnom ne držimo činjenicu da su dokinute baš sve emisije koje je redom potpisivala međunarodno vidljiva i priznata autorica Ljubica Letinić. Nadamo se da povod za ukidanje emisija kolegice Letinić nije u izboru tema kojima se u njima bavila’, ističe se u priopćenju HND-a.
Podsjetimo, Ministar kulture Zlatko Hasanbegović odmah je krenuo u rješavanje važnih pitanja u svome ministarstvu. Tako je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije kojemu je mandat trebao isteći u listopadu 2016. godine.
Ministarstvo kulture, koje je za vrijeme bivše Vlade vodio HNS, u 4 godine dodijelilo desetke milijuna kuna 20-ak medija lijevo-liberalnih udruga, i to prema vrlo proizvoljnim i neprofesionalnim kriterijima natječaja i na temelju procjene Stručnog povjerenstva koje je bilo interesno i profesionalno povezano s portalima koje je preporučivalo. Na to je u svome pismu upozorila udruga U ime obitelji.
Bivša SDP-ova i HNS-ova vlast dodjeljivala je novac poreznih obveznika uglavnom samo portalima i udrugama s kojima je povezana i koje percipira kao „svoje“, što je potvrdio član stručnog povjerenstva i bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, kada je na novinarski upit komentirao: „Uskoro će vaši doći na vlast, pa ćete onda dobiti novce!”.
Urša Raukar kao jedna od Kulturnjaka 2016 plakala je na Trgu sv. Marka. Naime, bila je jedna od sudionica prosvjeda održanog u organizaciji Platforme 112, pod nazivom “Smrt slobode izražavanja”. Zastupnicima koji su dolazili na sjednicu Sabora dijelili su tekst otvorenog pisma koje su poslali mandataru od kojeg su tražili da povuče nominaciju za imenovanjem Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture i Mije Crnoje za ministra hrvatskih branitelja.
“Zlatan Hasanbegović ne priznaje antifašizam, Zlatan Hasanbegović je član bleiburškog zdruga, potpuni anononimac u hrvatskoj kulturi. Hrvatska kultura sa svojom prošlošću i budućnošću ne smije dozvoliti da takav čovjek bude ministar kulture”, nabrajala je Raukar u hodu Ivanu Lovrinoviću.
Kaže glumica za Večernji list da je plakala zato što je izbor Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture nešto za što je mislila da je bilo moguće u Hrvatskoj 1941. , ali ne i 2016.
Tvrdi da se radi o usko ideološkom usmjeravanju hrvatske kulture.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
