Vlada je u četvrtak Uredu predsjednika Republike na upravljanje dala rezidenciju u zagrebačkoj Visokoj ulici u koji je preseljenje svoga ureda najavila novoizbrana predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
Ovom se odlukom, temeljem prijedloga Državnoga ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) daje nekeretnina u Visokoj, kojom je upravljao Ured za rezidencijalne potrebe, na upravljanje Uredu predsjednika Republike i taj objekt više neće biti objekt u vlasništvu Republike Hrvatske, kratko je objasnio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Vlada je tako i formalno potvrdila svoju najavu, odnosno najavu premijera Zorana Milanovića od prije dva tjedna da će izabranoj predsjednici Grabar-Kitarović izaći u susret u njezinoj želji da Ured ima u Visokoj, a ne kao prijašnji predsjednici Hrvatske na Pantovčaku.
Izabrana predsjednica Grabar-Kitarović najavila je preseljenje ocjenjujući da su troškovi na Pantovčaku preveliki, a rezidencija u Visokoj primjerena za poslove Ureda predsjednika.
U javnosti su se, nakon najave preseljenja postavila pitanja sigrnosne procjene kao i troškova prenamjene rezidencije.
Ostojić je novinarima prije sjednice Vlade kazao kako što se sigurnosnih razloga tiče, za preseljenje u rezidenciju u Visokoj nema prepreka jer je riječ o štićenom objektu.
“Ako je to štićeni objekt, onda je najnormalnije da je procjena odavno napravljena i da je (rezidencija) sigurna”, rekao je.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić procjenjuje da bi radovi na rezidenciji mogli trajati najmanje osam mjeseci budući da se radi o spomeničkoj baštini.
Dodaje da je za to najprije nadležan Zavod za spomeničku baštinu Grada Zagreba, a da je Ministarstvo kulture nadležno “tek u drugom stupnju ako dođe do dvojbi oko restauracije”.
Rezidencija u Visokoj ima nekoliko apartmana koji bi se trebali pretvoriti u urede, a Zlatar Violić naglašava da je najprije potrebno napraviti konzervatorsku studiju tek nakon koje “slijedi pažljiva rekonstrukcija”.
“Bez osam mjeseci posla teško. Barem dva za izradu studije, a onda i posao”, procjenjuje.
Konzervatotskom studijom utvrdit će se, objašnjava, “što može što izdržati i kolika je vrsta funkcionakanosti”.
Upozorava pritom da su uredski prostori i suvremena tehnologija, kao i pitanje grijanja i hlađenja “u čistoj kontradikciji sa spomeničkom baštinom”.
“Zato, primjerice, projekti energetske učinkovitosti i kulturna baština ne idu zajedno jer naprosto morate previše destruirati sam prostor”, kazala je.