Misle li građani da Karamarko i Milanović trebaju pričati o minimumu svjetonazorskih pitanja, tko je kriv što nema komunikacije, tko više govori o prošlosti, te o čemu sve žele građani Hrvatske da se govori i razgovara – istraživanje o tome za Dnevnik Nove TV proveo je Ipsos puls 28. i 29. svibnja na uzorku od 600 ispitanika.
Milanović – Karamarko: Sastanak koji se neće održati
Tomislav Karamarko prije dva tjedna premijeru je pisao i tražio susret, kako bi se utvrdio minimum oko svjetonazorskih pitanja. DNEVNIK NOVE TV donosi razmišljanja građana o toj ideji, ali i o onome o čemu bi, možda, lideri dviju stranaka trebali razgovarati. Pa i na kraju, kakvom se retorikom služe.
Tomislav Karamarko je želio otvoriti razgovor o lakšim temama. Za 54 posto građana, svjetonazorsko pitanje je važno pitanje, a za njih 42 posto to i nije tako važno, dok 4 posto njih ne zna.
Milanović odgovoran što nema komunikacije
Zoran Milanović, smatra 39 posto birača, kriv je što nema komunikacije između dvaju lidera. Da su obojica krivi, misli 29 posto građana, a Tomislav Karamarko kriv je prema mišljenju 22 posto birača. Nitko nije kriv, smatra 2 posto, a ne zna njih 8 posto.
Karamarko govori o prošlosti
Tomislav Karamarko govorima je okrenut prošlosti. To misli 61 posto birača, za Zorana Milanovića to misli 38 posto birača. Da priča taman toliko koliko je potrebno o prošlosti, za Milanovića misli 34 posto birača, a za Karamarka njih 20 posto. Milanović priča premalo o prošlost, tako misli 20 posto birača, a za Karamarka to misli njih 12 posto.
Milanović i Karamarko premalo govore o sadašnjosti i budućnosti. Za Milanovića to misli 64 posto, a za Karamarka 63 posto. Da govore baš koliko je potrebno, za Milanovića to misli 25 posto birača, a kod Karamarka ih je 19 posto. A da govori previše, za Milanovića misli 5 posto, a za Karamarka 10posto. Ne zna, kod Milanovića njih 6 posto, a kod Karamarka 8 posto.
O čemu Hrvatska želi da razgovaraju?
Na prvom mjestu je smanjivanje nezaposlenosti, njih 80 posto tako misli, potom privlačenje stranih investicija želi 38 posto ljudi, razgovor o obrazovanju mladih želi njih 31 posto. Poželjan je i razgovor o reformi zdravstva za 23 posto, za poreze se zanima njih 21 posto, diskusiju o smanjivanju gradova, općina i županija želi 21 posto građana.
Razgovor o kriterijima za socijalnu pomoć želi 10 posto, a o dvojezičnosti u Vukovaru razgovor želi 9 posto građana. O smanjivanju državne administracije razgovor želi 9 posto birača, a priču o privatizaciji državnih tvrtki želi 5 posto građana, o odnosima sa susjedima razgovor hoće njih 4 posto, a o obilježavanju Jasenovca i Bleiburga samo 3 posto građana želi razgovor ove dvojice lidera. 6 posto građana misli da bi se trebalo razgovarati o nekim drugim temama, a njih 5 posto ne zna o čemu bi se uopće trebalo razgovarati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
