Riječki Klinički bolnički centar (KBC) je u prvih šest mjeseci poslovao znatno bolje nego u istom razdoblju prošle godine, jer su u prvoj polovici ove godine ostvareni prihodi od 420,7 milijuna kuna, što je 35,44 posto bolje nego u istom razdoblju prošle godine kada su prihodi bili oko 310 milijuna kuna, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare sanacijski upravitelj riječke bolnice Davor Štimac.
Naglasio je da je to omogućeno kvalitetnijom organizacijom rada, dodatnim aktivnostima kroz Program plus i dislociranim dodatnim ambulantama.
Broj pregledanih bolesnika u ambulantama povećan je na 568.000, a broj posjeta bolesnika na 715.000, što je 13 posto više nego u istom razdoblju lani.
Ocijenio je da je za povećanje prihoda zaslužno i bolje ugovaranje s HZZO-om i realnije definiranje cijena, mada one i dalje nisu na razini tržišnih.
Najveći rast prihoda, 39 posto, ostvaren je na uslugama koje se financiraju iz osnovnog osiguranja.
Ukupni trošak bolnice u šest mjeseci bio je 388 milijuna kuna, što je 3 posto više, ali je to povećanje manje od povećanja prihoda, pa je ostvareno profitabilno poslovanje od 33 milijuna kuna, rekao je Štimac ističući da je struktura troškova izravno povezana s većim brojem usluga i pregledanih bolesnika te da se troškovi i dalje nastoje maksimalno racionalizirati.
Troškovi za zaposlene povećani su za 3 posto, budući da je povećan rad srijedom i uveden rad subotom, što je, kazao je, smanjilo liste čekanja.
Štimac je naglasio da je prosjek zadržavanja u bolnici u odnosu na isto razdoblje lani znatno bolji i na razini oko 10 posto kraće hospitalizacije, dodavši da je od velikih bolnica riječki KBC sada bolnica s najkraćim zadržavanjem.
Liste čekanja smanjene su reorganizacijom rada i kroz Program plus u kojemu je sudjelovalo 15 klinika i zavoda.
Tako su čekanja na sve pretrage, osim magnetne rezonance, smanjena na manje od 100 dana, veći dio smanjen je na 60 ili 30 dana, a očekuje se da će se od rujna liste čekanja dodatno skratiti.
Tijekom dva mjeseca rada dislociranih ambulanta, na dvije lokacije u Rijeci i jednoj u Gorskom kotaru, pregledano je gotovo 1000 bolesnika.
Također, tijekom dva mjeseca provedbe programa “72 sata”, koji je osmišljen radi što ranijeg početka liječenja bolesnika kojima je dijagnosticirana maligna bolest, uključeno je više od polovice bolesnica s karcinomom dojke te gotovo polovica bolesnika s kolorektalnim karcinomom.
Kao jedan od načina štednje, Štimac je naveo i smanjenje bolovanja, jer se broj bolovanja od veljače, kada je na bolovanju bilo 915 zaposlenika, stalno smanjivao, do 449 bolovanja u lipnju.
U opremu je u pola godine uloženo 48 milijuna kuna, a u građevinske objekte 25 milijuna kuna.
Predsjednik sanacijskog vijeća riječkog KBC-a Dragan Korolija Marinić ocijenio je da je uprava riječke bolnice dokazala kako je koncept održivog bolničkog sustava moguć, nakon što je država osigurala preduvjete, te da će i ostali klinički bolnički centri, kada primjene taj koncept, dostići tu razinu rezultata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa