Tihi državni udar u Washingtonu, obavljen pod okriljem noći i obznanjen putem platforme X, još uvijek pokreće mnoga pitanja o stvarnim uzrocima i motivima tog neuobičajenog i prilično bizarnog čina.
Ako za trenutak stavimo na stranu borbu klanova unutar Demokratske stranke, koja je nakon neuspjelog atentata na Trumpa dobila na dinamici, turbulencama i usijanju, onda kao jedan od motiva moramo uzeti i rat u Ukrajini, piše Borislav Ristić za Večernji list.
Rat u Ukrajini obilježio Bidenov mandat
Svima je jasno kako ovaj rat, koji je obilježio Bidenov mandat, i koji je on s dosta hazarda pretvorio u svoju osobnu agendu, ulazi u svoju završnu fazu. Premda ne možemo još sa sigurnošću reći kada će se taj stravični rat okončati, mali su izgledi da bi njegov ishod mogao biti u skladu s očekivanjima europske političke klase i Bidenove administracije. Koji su u taj rat i njegovo održavanje uložili sav svoj politički kredibilitet.
Tako, kako rat ide svome kraju, a zapadna agenda pretvaranja jednog pravednog obrambenog rata u lansirnu rampu pokoravanja i “demokratizacije” same Rusije gubi na snazi, sve se polako prevara u humanitarni i geopolitički košmar i utrku s vremenom.
Situacija na bojištu je takva da Rusi svakoga dana napreduju cijelom crtom bojišnice. Osim na jugu, gdje su iz nekog razloga smanjili vojna djelovanja.
>Ristić: Kada laž preplavi čitav sustav, on se raspada sam od sebe
Ukrajinskoj vojsci sve teže
Već je dvije godine otkako su se Rusi odlučili za promjenu taktike, i svoj neuspjeli Blitzkrieg pretvorili u rat iscrpljivanja protivnika. Glavni im je cilj pritom bio maksimalno smanjiti svoje gubitke i maksimizirati gubitke ukrajinske strane. Čak i po cijenu sporog napredovanja.
Demilitarizacija Ukrajine, koja je bila jedan od zahtjeva Rusije prije rata, sada se ostvaruje ratnim sredstvima. Ukrajinska vojska postala je poligon za ruske dronove.
Ukrajinski vojnici su neustrašivi borci, ali se nalaze u nemogućoj poziciji. Stoga je održavanje morala postrojbi postao ozbiljan problem. Pa se zapovjednici sve češće susreću s odbijanjem poslušnosti pri izvršenju nekog zadatka.
Dodatni problem je koordinacija djelovanja. Jer su Rusi odsjekli bojišnicu na dva dijela, pa je ukrajinskoj vojsci sve teže usklađivati svoja djelovanja na cijelom bojištu.
>Ristić: Politikom dominiraju nezreli pozeri bez vizije, ne mogu oni popraviti društvo
Ako Trump ‘zasjedne’ u Washingtonu…
Osjećajući kako i njemu vrijeme curi, sada Zelenski sve češće poziva na pregovore u kojima bi učestvovala i ruska strana. Njemu je, izgleda, jasno kako će Rusi, ako Trump dobije izbore, moći sami diktirati uvjete mira, jer Trump želi okončati taj rat po svaku cijenu. Stoga je Zelenskom bolje zaključiti pregovore s Rusima prije američkih izbora nego nakon njih. Jer zna da tada neće imati podršku iz Washingtona.
Toga su, naravno, svjesni i Rusi. Ali, oni su u prednosti jer mogu birati vrijeme okončanja rata. Njima sada vjerojatno odgovara da Zelenski gura stvar ka pregovorima. A možda će i započeti pregovore s njim. Ali ih mogu i odugovlačiti, dok s drugim okom gledaju kakav će biti ishod izbora u Americi.
Kako je druga strana u vremenskom škripcu, oni mogu kalkulirati, u međuvremenu nastavljajući sa svojim “redovnim aktivnostima”.
Postoji, naravno, i mogućnost da dođe do kolapsa na bojišnici i rat završi prije nego što itko očekuje. Osim možda Rusa. Rusi vjeruju kako bi u toj situaciji Washington morao prihvatiti sve uvjete na koje bi eventualno pristali Ukrajinci. Sada kada je Biden s jednom nogom izvan Bijele kuće, cilj Washingtona je spriječiti da se to dogodi prije izbora. U svakom slučaju, važno je da se eventualni kolaps Ukrajine ne vezuje za Bidenovu administraciju.
Ako taj teret pak padne na Harrisovu, nikoga neće biti previše briga. Ironija je da će na kraju svega ostati dvojac koji je trebao pasti kao žrtva čitavog projekta oko Ukrajine – Putin i Trump.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa