Vodeći slovenski istražitelj komunističkih zločina nakon završetka Drugoga svjetskog rata koji je otkrio Hudu jamu, publicist Roman Leljak, na poziv Mostovih zastupnika sastao se s njima u Hrvatskom saboru. Podsjetimo, Most u sklopu izmjena Zakona o državnom arhivu predlaže otvaranje tajnih arhiva komunističkih službi, pa je želio čuti Leljakova iskustva u vezi s otvaranjem slovenskih arhiva, prenosi HRT.
Mostovac Nikola Grmoja nakon razgovora s Ljeljakom izjavio je kako je većinu slovenskih iskustava u otvaranju državnih arhiva iz vremena socijalizma – Most već ugradio u svoj zakonski prijedlog, a u obzir će uzeti i ostale sugestije. Istaknuo je kako su u Mostovoj radnoj skupini za izradu izmjena zakona o arhivima uglavnom ljudi iz Ureda Bože Petrova, čiji to i jest bio prijedlog. Upitan kako to da i Most i Ministarstvo kulture rade na svom zakonskom prijedlogu vezanom uz državni arhiv, Grmoja je odgovorio kako ne zna što radi Ministarstvo kulture, ali da Most ima gotov prijedlog zakona te da je njemu radio zadnja dva mjeseca. Uvjeren je da će Mostov zakon izdržati ‘provjeru’ na Ustavnom sudu. “HDZ će glasovati za naš prijedlog, uvjeren sam u to. Mislim da nitko normalan ne bi trebao biti protiv tog prijedloga zakona”, poručio je.
Beljak, Pupovac i Bauk protiv otvaranja arhiva komunističkog sustava
Roman Leljak kazao je novinarima kako je Mostu sugerirao da jugoslavenske političke dužnosnike, što se osobnih podataka tiče, izjednače sa sadašnjim hrvatskim dužnosnicima. “Ne znam kakav je njihov prijedlog, sugerirao sam im da u njemu nositelje političkih dužnosti u Jugoslaviji izjednače s nositeljima političkih dužnosti u suvremenoj Hrvatskoj, tako da razina osobnih podataka bude jednaka za obje te kategorije, a ne da oni bivši budu više zaštićeni nego ovi danas”, rekao je.
Plenković obećao otvaranje komunističkih arhiva i istraživanje partizanskih masovnih grobnica
Gostujući u Studiju 4 HTV-a, Leljak je nadodao: “Podržavam svaku inicijativu da se takvi zakoni usvoje. Mislim da je već i kasno, da ih je trebalo već ‘jučer’ usvojiti. EU je još 2009. godine, i Sloveniji i Hrvatskoj, napisala da još uvijek imamo zatvorene arhive, da ih treba otvoriti i suočiti se s totalitarnim sustavom”, aludirajući na tajne dokumente koji se u tim arhivima nalaze.
“U Sloveniji su ti arhivi na jedan poseban način zatvoreni 2014. godine”, upozorio je Leljak: “Bojim se da i Hrvatska ne pođe tim putem”. Objašnjavajući kako je u prijedlogu zakona Bože Petrova uočio neke sličnosti sa slovenskim zakonom iz 2014. godine, slovenski povjesničar je pojasnio kako se radi o pojedinim točkama koje na elegantan način zaobilaze otvaranje arhiva, te ih zapravo zatvaraju.
“Nije točno ono što neki govore u Hrvatskoj, da se u arhivima neće ništa naći, da je to nebitno ili da se previše očekuje – to nije istina”, rezolutan je Leljak, istaknuvši i kako su pojedini dokumenti te vrste bili od velike koristi na suđenju Perkoviću i Mustaću. “U arhivima ima mnogo podataka koji mogu poslužiti svim povjesničarima da prenesu istinu, ono što se stvarno dogodilo”.
“Otvorite arhive u Hrvatskoj, mnogima će pomoći kada čuju istinu. Mi još uvijek živimo u strahu, ljudi se još boje govoriti o o onome što su doživjeli od 1945. do 1990. godine, i zbog toga se još ni danas ne osjećamo slobodno. Čovjek je slobodan onda kad ne osjeća strah”; zaključio je Leljak.
Ivo Lučić: Lustracija u hrvatskom društvu je potrebna kako bi se napokon saznala cjelokupna istina
Tekst se nastavlja ispod oglasa