Vladin prijedlog za konačno rješenje problema zaduženih u “švicarcima” naći se se na sjednici Sabora u četvrtak, a predviđa konverziju takvih kredita u kredite vezane uz euro i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.
Kroz izmjene dvaju zakona – o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju, Vlada predlaže konverziju kredita u švicarskim francima te s valutnom klauzulom u “švicarcima” na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u “švicarcima” koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.
Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti na način da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u “švicarcima” zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.
Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice.
Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa preplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.
U slučaju da je korisnik kredita u “švicarcima” uplatio manje no što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.
Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, za kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu.
Od tog dana počinje teći rok od 45 dana tijekom kojih banke dužnicima preporučenom pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku hoće li taj prijedlog i prihvatiti.
Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka zakonskog roka (veljača 2016. godine), kao i fiksna kamatna stopa od 3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za više od 20 posto).
Vlada na odlasku smanjuje i parafiskalne namete
Pred Vladom će se sutra naći i izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, koje plaćaju pravne i fizičke osobe u općinama i gradovima koje trajno ili sezonski ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih usluga ili obavljanjem djelatnosti povezanih s turizmom, a kojima će se te članarine smanjiti za 15 posto.
Prema podacima Fine, 2014. godine je ukupni prihod od tih članarina iznosio 215,27 milijuna kuna, a u Vladi procjenjuju da će se njihovim smanjenjem gospodarstvo u 2016. godini rasteretiti za gotovo 32,3 milijuna kuna.
Sabor raspravio zakon o stečaju potrošača
Hrvatski sabor u srijedu poslijepodne raspravio je Konačni prijedlog zakona o stečaju potrošača, kojemu se protivi HDZ, tvrdeći da je riječ o neprovedivom zakonu, osuđenom na neuspjeh.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić još jednom je upozorio kako nije riječ o “čarobnom štapiću”, nego o mehanizmu mukotrpnom za dužnike.
“Ovo nije čarobni štapić, on dužniku daje mogućnost za novi početak, ali je mukotrpan jer svatko treba računati s tim da neće moći zadržati imovinu ako ima dugove”, kazao je Miljenić. Naglasio je, međutim, da će osobni stečaj moći pokrenuti isključivo dužnici te da ih u to nitko neće moći natjerati. Podsjetio je i da je Hrvatska među četiri zemlje EU koje još nemaju institut osobnog bankrota.
HDZ-ov Goran Marić upozorio je kako predloženi zakon ne nudi analizu stanja, da je nejasno na koliko će se potrošača on odnositi kao i broj potencijalnih vjerovnika.
Miljenić mu je, međutim, odgovorio kako će se za provedbu zakona godišnje izdvojiti 10,5 milijuna kuna. “Sada je 121.000 građana s dugom većim od 25 tisuća kuna, toliko su najpesimičnije prognoze, a koliko je vjerovnika ne znamo, to ni jedna država ne zna”, kazao je Miljenić.
Ustvrdio je kako bi nedonošenje zakona značilo uskraćivanje šanse svim ljudima koji bi u njegovoj primjeni mogli naći rješenje za svoje probleme.
Zakon je pozdravio nezavisni Slavko Linić, koji smatra da će osobni bankrot dužnicima omogućiti da iziđu iz začaranog kruga u kojem im kamata raste takvom brzinom da nikada neće moći vratiti dug.
Mladen Novak (OraH) upitao je, međutim, zbog čega se u zakonu spominje termin “pošteni potrošač”, a istodobno nema “poštenog vjerovnika”.
“Nema poštenog vjerovnika, tu on ne treba dokazivati, banka ne treba dokazivati da je poštena ali ovaj građanin on tek mora dokazati da je pošteni potrošač. Ako je netko nepošten u ovoj državi onda bi se to moglo pripisati upravo tom financijskom sektoru i njegovim nekorektnim namjerama”, kazao je Novak.
Sabor će zasjedanje nastaviti u četvrtak ujutro kada će zastupnici glasovati o prijedlozima raspravljenim ovoga tjedna i time zaključiti izvanrednu sjednicu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa