Glasovanjem o 30-tak točaka saborski zastupnici završili proljetno zasjedanje te otišli na ljetnu stanku, s koje se vraćaju tek sredinom rujna.
> Mlinarić: Zakon o civilnim stradalnicima ide na ruku HDZ-ovom partneru – SDSS-u
Pravu buru je izazvalo je glasanje o Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. ‘Ovaj zakon je trebao biti odavno donesen. Ovim zakonom dao sam amandman da obavežemo Vladu da izađe Registar agresora na RH. O tim amandmanima sada ćemo glasati, prihvatite te amandmane. Svi stradalnici zaslužuju odštetu, ali da četnici i okupatori se provuku jer nemamo Registar agresora…’, rekao je Mostov Miro Bulj, zatraživši stanku.
Stanku je zatražio i general Željko Sačić iz Hrvatskih suverenista. ‘Ostaje čitav niz dvojbi i najvažnije je da ovaj zakon čitav teret Domovinskog rata svaljuje na leđa hrvatskih poreznih obveznika. Agresor nije platio ništa’, rekao je Sačić, javlja tportal.
Ante Prkačin iz Domovinskog pokreta također je zatražio stanku, ali se obratio izravno HDZ-ovom zastupniku Josipu Đakiću. ‘Čemu ona stilska i pjesnička figura za vrijeme polemike za kolegu Mlinarića? To nije za ispriku, to je nož u srce. Pitam se kakav je vaš ratni put’, upitao je Prkačin.
‘Pitanje o mom ratnom putu, bio sam dva puta ranjen i živ sam. Mene se ne treba pitati. Nemojte biti u zabludi da se bojim vaših objeda, morate se bojati svojih nekih stvari koje će izaći na vidjelo’, odgovorio je i Đakić Prkačinu.
Stanku je zatražila SDSS-ova Dragana Jeckov. ‘Mnogi kažu da je ovaj zakon Draganin i Miloradov. Da je to tako, ovim zakonom bi bile obuhvaćene obitelji nasilno odvedenih ljudi u Vukovaru neposredno prije izbijanja rata, civilni stradalnici koji su bili u mnogobrojnim kolonama koje su se događale tijekom Domovinskog rata i civilni stradalnici koji su bili u logorima diljem RH’, ustvrdila je Jeckov.
‘Kada govorimo o civilnim žrtvama ne smijemo ih dijeliti na cijelom teritoriju RH, ali moramo znati da su one nastale zbog velikosrpske četničke agresije. Domovinski rat je posljedica’, javio se Bulj za povredu poslovnika.
‘Gospođo Dragana Jeckov, prvo se konzultirajte u klubu SDSS-a tko je agresor, a tko je žrtva od 1991. do ’95. godine. Rat u Vukovaru je počeo masakrom 12 hrvatskih policajca u Borovu selu’, poručio je Stipo Mlinarić.
Nakon što su odbijeni svi oporbeni amandmani, Sabor je sa 107 glasova za, 16 protiv i 5 suzdržanih izglasovao Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata.
Zakonom o civilnim stradalnicima Domovinskog rata otvoren je rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene ili pogoršane pod okolnostima u vezi s Domovinskom ratom. Članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim, moći će ostvariti prava po tom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom. Omogućeno je korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice. Zakonom je predviđena uspostava Evidencije civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.
Jednoglasno sa 124 glasa za zastupnici su podržali izmjene Kaznenog zakona, kojima će se ubuduće spolno uznemiravanje goniti po službenoj dužnosti. Izmjene i dopune rezultirat će nezastarijevanjem kaznenog progona za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Predložene izmjene Kaznenog zakona proširuju katalog kaznenih djela novom inkriminacijom zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja te proširuju kaznenopravnu zaštitu zajamčenu djeci i na druge kategorije ranjivih osoba, uz preciznije propisivanje radnje počinjenja kaznenog djela.
Većinom glasova donesen je i Zakon o gospodarenju otpadom. Njime se donose novi ciljevi do 2035. godine povećanja odvajanja i recikliranja otpada i smanjenja odlaganja otpada te se zabranjuje stavljanje ne tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (primjerice štapići, slamke, pribor za jelo i sl.) i plastičnih vrećica za nošenje debljine manje od 50 mikrometara uz izuzetak vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje.
Zastupnici su prihvatili i izvještaj o sastancima Europskog vijeća kojeg je podnio premijer Andrej Plenković. Most je zatražio da se izglasa i zaključak kojim se Vlada obvezuje da u budućim odlukama vezanim uz cijepljenje uzme u obzir Rezoluciju Vijeća Europa koja između ostalog govori da se mora osigurati da građani budu informirani da cijepljenje nije obavezno. Takav Mostov zaključak je odbijen.
Razriješen glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić
Zastupnici su većinom glasova razriješili i Kazimira Bačića s mjesta glavnog ravnatelja HRT-a, te za vršitelja dužnosti imenovali Renata Kunića.
Arsen Bauk iz SDP-a predložio je zaključak kojim se obvezuje Kunić da povuče sve tužbe protiv novinara HRT-a, koje je podnio Bačić kao ravnatelj televizije. Vladajuća većina odbila je takav zaključak.
Zahvaljujući glasovima vladajuće većine odbijeno je i osnivanje istražnog povjerenstva o poslijeratnoj obnovi.
Zastupnici su gotovo jednoglasno i skinuli imunitet Vinku Grgiću i to na zahtjev europskog javnog tužitelja.
Završeno proljetno zasjedanje – nastavak nakon 15. rujna
Glasovanjem su i završili proljetno zasjedanje. Naime, prema Ustavu Sabor zasjeda do 15. srpnja, a u klupe se zastupnici vraćaju nakon 15. rujna.
‘Želim vam dobro zdravlje i da se vidimo u ustavnim rokovima. Ako bude potrebno bit će izvanredna sjednica. Zasad nema naznaka, ali nikad se ne zna’, poručio je zastupnicima na kraju Jandroković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa