U Saboru nije prihvaćeno Izvješće pučke bravobraniteljice. Protiv je glasovalo 63 zastupnika, a za 49, dok je četvero bilo suzdržanih.
Zastupnici Furio Radin i Milorad Pupovac ostali su šokirani ovim i iskazali su svoje nezadovoljstvo. Radin je izašao iz sabornice, dok je Pupovac kazao kako ovo zahtjeva stanku.
“Nečuveno je da u Saboru padne izvješće pučke pravobraniteljice, tražim stanku”, rekao je Furio Radin.
Stanku je zatim zatražio i Milorad Pupovac, podsjetivši Reinera da je potpredsjednik Ivan Tepeš (HSP AS) nedavno odobrio stanku usred rasprave na zahtjev stranačkog kolege Pere Ćorića.
No Reiner je ustrajao u stajalištu da se stanka ne može odrediti svaki put kada je netko od zastupnika nezadovoljan raspravom ili ishodom glasovanja. “Kad bismo tako postupali, napravili bismo od ovog parlamenta ono što sigurno ne želimo”, kazao je Reiner. Nezadovoljni Radin novinarima je kazao kako je do sada u Saboru palo samo jedno izvješće. “Bilo je to sredinom 90-ih godina, kad je pravobranitelj imao izvješće od 40 stranica ‘o jednom napadu i jednoj političkoj stranci'”.
Što su rekli zastupnici o izvješću?
U izvješću se ne spominje da su najdiskriminiraniji etnički Hrvati izvan Domovine, ne spominje se denacionalizacija, ni činjenica da se neki ljudi još 1945. bore za svoja prava, replicira Željko Glasnović (HDZ). Ladislav Ilčić (Hrast) pak zamjera pravobraniteljici da problematizira korištenje usklika “Za dom spremni”, ne i onog “Smrt fašizmu, sloboda narodu”, pod kojim su, kaže, također ubijani brojni građani.
Ni Miro Bulj (Most), ni Marija Budimir (HDZ) ne dijele pravobraniteljičine ocjene o stanju prava nacioanlnih manjina. Hrvatska u tom pogledu može biti primjer drugima, kaže Bulj, a Budimir poručuje da stanje nije ni približno kako navodi Vidović, odnosno da ona iznosi privatni stav.
Željko Jovanović (SDP) raspravu o izvješću za prošlu godinu vidi kao priliku da se stvari poprave u ovoj, pa upozorava da se pogoršala dostupnost obrazovanja i zdravstvene zaštite. Smanjuje se broj stipendija, a u četiri posljednja mjeseca broj pacijenta na listama čekanja povećao se za 30 tisuća, tvrdi Jovanović i apelira na resorno ministarstvo da počne rješavati te probleme.
Nije ovo prvi slučaj
Podsjetimo, pučka pravobraniteljica Lora Vidović i dio udruga iz Platforme 112 u izvješću koje su poslali UN-u ukazali su na etničku diskriminaciju koju, između ostalih, potiču prosvjedi protiv “ćirilice” u Vukovaru.
Odbor UN-a za ljudska prava je, naime, 31. 3. 2015. godine izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.
Izvješće je pripremljeno na temelju informacija koje su o ćirilici u Vukovaru dostavili Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112″, a koje nisu uzele u obzir kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirim na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata.
Što je pučka pravobraniteljica tada odgovorila na upit narod.hr-a pročitajte OVDJE.
Pravdala Sandru Benčić: kad za nekog kažete da mu treba zabraniti pristup televiziji, to nije diskriminacija
„Smatram duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji“ rekla je aktivistica i pravnica Centra za mirovne studije Sandra Benčić, moderirajući panel „Neotradicionalizam i obiteljske vrijednosti“ koji je u sklopu Subversive festivala održan u Zagrebu početkom svibnja. Benčić pripada Centru za mirovne studije, udruzi koja za sebe tvrdi da se bavi zaštitom i promicanjem ljudskih prava.
Nakon ove duboko problematične izjave udruga U ime obitelji podnijela je kaznenu prijavu protiv Sandre Benčić zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju. Isto tako, pučkoj pravobraniteljici podnesena je prijava zbog poticanja na diskriminaciju.
Odbacivanje pravobraniteljica Vidović temelji na pravu na slobodu mišljenja i izražavanja misli, zajamčenu Ustavom RH i Konvencijom za ljudska prava. Iako u daljnjem obrazloženju svoje ocjene potvrđuje kako se Zakonom o diskriminaciji i samo poticanje na diskriminaciju smatra diskriminacijom, Vidović ne smatra kako je izjava Sandre Benčić diskriminatorna jer se oslanja na činjenicu kako su i Benčić i Markić javne osobe koje moraju biti svjesne da će zbog svog djelovanja i stavova biti podvrgnute kritici. Nekad neopravdanoj i pretjeranoj, ali ipak kritici.
Sljedeće na što ukazuje pučka pravobraniteljica je demokratska praksa da javne osobe moraju biti spremne podnijeti kritiku. Od njih se očekuje, piše Vidović, veća tolerancija na oštro, javno, kritičko, ali i satirično preispitivanje stavova. Drugim riječima, Željka Markić mora biti spremna podnijeti kritiku, kad već ulazi u javni prostor koji pripada, zna se već kome.
U zaključnom odlomku, pri elaboriranju teze da nema govora ni o kakvoj diskriminaciji, pravobraniteljica Lora Vidović čini jedan prilično čudan logički skok i uvodi premisu o kojoj nije bilo govora nigdje, ni u prijavi, ni u dotadašnjem obrazlaganju. Ona smatra da nema govora o diskriminaciji jer, između ostalog, izjava koju je dala Benčić ne utječe na rad javne televizije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa