U Saboru se u četvrtak raspravlja o novom Zakonu o elektroničkim medijima o kojem je, tijekom javnog savjetovanja, najviše pozornosti izazvalo preciznije definiranje obveze nakladnika elektroničkih publikacija za sadržaje koje pišu korisnici, odnosno za komentare čitatelja na internetu.
Podsjetimo, radi se o prijedlogu Zakona koji je izazvao val kritika te su ga mnogi nazvali cenzurom.
Bude li se Zakon o elektroničkim medijima primjenjivao doslovno i temeljito, nijedan ekonomični nakladnik neće se baviti tim poslom i neće objavljivati elektroničke publikacije. Jer ovo nije Zakon o elektroničkim medijima nego, karikirano rečeno, Obznana kojom se elektronički mediji onemogućavaju u radu, napisao je Denis Derk u kolumni za Večernji.
Prije rasprave o tom Zakonu, Obuljen Koržinek predstavila je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.
Zakon o autorskim pravima
Na početku današnje sjednice ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je prijedlog novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima kojim se to područje, sukladno s dvjema direktivama EU-a, prilagođuje digitalnom dobu. Rekla je kako važeći zakon datira iz 2003. i otada je mijenjan i dopunjavan šest puta radi usklađivanja s razvojem europskog i međunarodnog pravnog okvira.
Obuljen Koržinek rekla je da posebno važnim smatra to što će se “donošenjem predloženog Zakona osigurati bolji položaj dionicima nacionalne kulturne, kreativne i medijske industrije, a u odnosu na internetske platforme, što je posebno značajno u aktualnom kontekstu smanjenog prihodovanja tih industrija koje su uzrokovane epidemijom koronavirusa”.
– I autorska i srodna prava imaju izrazito međunarodno pravno obilježje. Direktiva s kojom se usklađujemo bila je predmetom dugih rasprava od 2016. do 2019. u kojoj su naši predstavnici aktivno sudjelovali zastupajući nacionalne interese nositelja autorskog prava. Javne rasprave vođene su i na nacionalnoj razini. Donošenje ovog Zakona je ključno za održanje i razvoj hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija. Priije ove krize procjenjuje se da je njihov doprinos ekonomiji iznosio 4,6 posto u ukupnoj zaposlenosti i 6,3 posto u BDP-u. U izvozu kulturnih industrija postizali smo puno bolje rezultate nego u izvozu nekih drugih roba i usluga. Covid kriza razorno je utjecala na ovo područje. Uz avioprijevoz, kultura i kreativna industrija najviše su pogođene covid krizom. Ističem to jer ovaj Zakon stavlja naglasak na definiranju, uređenju i zaštiti autorskih i srodnih prava u digitalnom okružju, rekla je.
Predloženim će se zakonom osigurati i jasan pravni okvir i olakšati korištenje autorskih djela i predmeta srodnih prava u digitalnoj i internetskoj nastavi te učenju na daljinu, što je još jedna tema koja u ovim okolnostima postaje posebno aktualna, rekla je ministrica.
Što donosi novi Zakon o elektroničkim medijima?
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u listopadu prošle godine, kada je nacrt Zakona bio na Vladi, rekla je kako će novi Zakon o elektroničkim medijima preciznije definirati uredničku odgovornost na portalima, no tvrdi kako nije riječ o cenzuri.
“Radi se o preciznijem definiranju uredničke odgovornosti, ne samo za ono što se nalazi u tekstovima koji se objavljuju i potpisuju, dakle prolazi uredničke odluke, nego i za ono što se pojavljuje ispod njih. Posebno se odnosi na elektroničke publikacije i onaj dio gdje pronalazimo i elemente govora mržnje i neprimjerenih sadržaja, a što se odnosi na komentare ispod članaka”.
Podsjetila je da društvene mreže kao takve nisu dio medijskih zakona te da se na njih primjenjuju prekršajni, odnosno kazneni zakoni. Odbila je reći kako je riječ o cenzuri.
“Ovdje govorimo o odgovornosti za ono što se objavljuje u javnom prostoru. Kao što vi novinari koji objavljujete svoje priloge niste cenzurirani, nego jednostavno koristite i izričaje i način prezentiranja vijesti na način sukladan normama, tako će i urednici biti odgovorni da i ono što se objavljuje na njihovim portalima, a što generiraju korisnici, dakle građani, mora biti sukladno onim kriterijima koji su postavljeni Zakonom o elektroničkim medijima”, kaže Obuljen Koržinek.
I predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar Davor Božinović također su tada govorili o komentarima kao izvoru netolerancije.
“Imamo ozbiljan problem društvene radikalizacije s kojim ćemo se intenzivnije baviti u sljedećem razdoblju, što će biti zadaća svih resora. U današnje vrijeme kada nitko ozbiljan ne može garantirati apsolutnu sigurnost na globalnoj razini i kada je internet, koji je dostupan svima, postao i alat za regrutiranje i širenje propagande i radikalizacije posebice mladih osoba, moramo svi kao društvo biti obazriviji prema kulturi u javnom prostoru koja neće dovesti do radikalnog ponašanja mladih ljudi. Namjeravamo kroz nacrt novog Zakon o elektroničkim medijima osnažiti alate kako bi onemogućili objavljivanje sadržaja koji potiče na nasilje ili mržnju”, najavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u razgovoru za Novi list.
U istom tonu govorio je premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana, najavivši cenzuru medijskog prostora koji nemaju pod kontrolom – društvenih mreža i komentara. Plenković je tada rekao kako ne isključuje mogućnost da se ponovi pucnjava na zgradu Vlade “jer je na društvenim mrežama bilo toliko objava o tome pa čak i poruka potpore tom činu”.
Za nepoštovanje budućeg Zakona pravna se osoba može kazniti kaznama u iznosu od 100.000 pa do milijun kuna!? A odgovorna osoba (urednik) kaznama od 10.000 pa do 50.000 kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
