Unatoč svim donesenim strategijama i akcijskim planovima, percepcija korupcije u Hrvatskoj ostaje visoka, upozoreno je u petak u saborskoj raspravi o Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije od 1. srpnja 2013. do 15. srpnja 2014. godine.
Hrvatska se ne pomiče na ljestvici indeksa korupcije
DC-ovu zastupnicu Vesnu Škare Ožbolt zanimalo je je li Vijeće uočilo da je indeks korupcije stalno isti, a time i ljestvica na kojoj se Hrvatska nalazi. Prije 10 godina, podsjeća, Hrvatska je bila na ljestvici indeksa korupcije na 69. mjestu, a lani ju je Transparency international Hrvatske stavio na 61 mjesto.
“To znači da se u 10 godina nismo pomakli čak ni za 10 mjesta”, rekla je DC-ovka, zapitavši se jesu li poduzete antikorupcijske mjere dovoljno aktivne ili smo se “samo utopili u birokratskom izvršavanju”.
Nezavisni Branko Vukšić protumačio je povijesni aspekt korupcije. “Odvjetnici se nisu smjeli družiti s klijentima, kaže Statut Dubrovnika, a Lastovski statut je zabranjivao sucima jesti i piti s onima koji se sude. Korčulanskim statutom se svaki akt protiv komune kažnjavao glavosjekom”, rekao je.
“Glavosjek je pretjeran, pred par stotina godina odustali smo od glavosjeka. Ali, sve što piše u korčulanskom, splitskom ili poljičkom statutu je dobro i moglo bi se savršeno lijepo uklopiti u naše zakone kada bismo mi kao zakonodavci imali morala”, poručio je nezavisni Nikola Vuljanić.
Boro Grubišić: korupcija je u Hrvatskoj uobičajena pa ju više ne prepoznajemo
Za HDSSB-ovca Boru Grubišića korupcija je uobičajeni način života u Hrvatskoj, pa ju, tvrdi, građani više i ne prepoznaju. “Kod Kineza, koji su najmoćnija ekonomska sila svijeta, suočavanje s korupcijom obično završava s dugogodišnjom robijom ili pak glavosjekom. U Maleziji s jednim konopom riješe svu korupciju. Dakle, s jednim konopom riješiš svu korupciju u državi, pa čak i preprodavače ili dilere droga”, kazao je.
Vukšić se nadovezao tvrdnjom da je korupcija u Hrvatskoj općedruštveno prihvaćena, jer je već postala model vladanja. “Čak 187 agencija s vojskom od 26.000 zaposlenih potvrda je o političkoj korupciji u nas, jer su tamo uhljebi poput onog u agenciji koja je zaprimila jedne godine sedam predmeta, za pet je bila nenadležna, a dva nije uspjela riješiti”, poručio je Vukšić.
Istarski demokrat Damir Kajin smatra da korupcije u Hrvatskoj ima isto, ako ne i više nego prije tri godine, ali se ta korupcija, tvrdi, spustila stepenicu niže. “Znači, prije vlada, a sada s vlade na javna poduzeća, na lokalnu samoupravu, na komunalne službe”, objašnjavao je.
Složio se s Vukšićem u potrebi ukidanja većine od mnogobrojnih državnih agencija, jer služe za uhljebljivanje. “No, tako se vjerojatno odmah može ukinuti i ovo Nacionalno vijeće. Što radi ovo Nacionalno vijeće? Imamo puno mjera po onoj valjda ‘puno babica, ali kilavo dijete'”, rekao je Kajin.
Reformist Petar Baranović založio se da se šefu Uskoka, porezne inspekcije i drugih službi kao alat u borbi protiv korupcije kupe bicikli, fotoaparati i bilježnice. “Pa da se provozaju na potezu od Tuškanca preko Prekrižja na Pantovčak, snime sve vile koje vrijede desetke milijuna eura i neka hrvatskom društvu daju odgovor jesu li stečene pošteno, plaćene pošteno ili su bile stečene uz pomoć korupcije”, istaknuo je.
U izvješću među ostalim stoji kako se može zaključiti da su u zakonodavnom okviru stvorene pretpostavke za učinkovitiju borbu protiv korupcije. Percepcija građana o korupciji u svim državnim tijelima, politici, zdravstvu, visokom školstvu i sportu, ukazuje na ozbiljnost i potrebu još jače borbe s korupcijom, koja se najprije ogleda u iskazivanju snažne političke volje svih nositelja vlasti od lokalne do nacionalne razine. Samo vidljivi rezultati odnosno pravomoćne osuđujuće presude i oduzimanje protupravno stečene koristi dovest će, smatraju u Vijeću, do smanjenja negativne percepcije javnosti.
Sabor je raspravom o radu antikorupcijskog vijeća završio prvu ovogodišnju sjednicu, a s radom bi, kako je ranije najavljivano, trebali nastaviti za dva tjedna. Zastupnici će se ponovno okupiti u utorak na svečanoj sjednici u povodu godišnjice ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a. Očekuje se da će na sjednici biti i predsjednica Republike Kolinda Gtrabar Kitarović te premijer Zoran Milanović.
