Na prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji se u četvrtak u saborskoj raspravi ocjenjivalo krovnim zakonom za obavljanje komunalne djelatnosti jer obuhvaća “srž poslova kojima se bave jedinice lokalne samouprave”, saborska je oporba imala niz zamjerki, padale su optužbe kako se ide u smjeru centralizacije, a nazivalo ga se i “lex krematorij” i “lex harač”.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir pojašnjavao je kako je nakana uspostaviti sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima kojima se uređuje opskrba vodom i odvodnja, gospodarenje otpadom, pogrebnička djelatnost, javna nabava, koncesije i pružanje usluga.
“Lex generalis”
“Na odgovarajući način će se urediti pitanje značaja komunalnog gospodarstva za život i rad u jedinicama lokalne samouprave i načela na kojima se mora temeljiti komunalno gospodarstvo, organizacioni oblici kojima se obavljaju komunalne djelatnosti i pitanja vezana uz obavljanje tih djelatnosti, pitanja vezana uz građenje i održavanje komunalne infrastrukture, te pitanja vezana za razrez i naplatu komunalnog doprinosa i komunalne naknade”, isticao je Uhlir.
SDP-ov Marko Vešligaj poručio je kako predloženo ide u smjeru dalje centralizacije, privatizacije i liberalizacije komunalnih usluga, a sumnja i na pogodovanje određenim lobijima.
“Zakon bi trebao biti ‘lex generalis’, no masa zakona je neusklađena s tim zakonom i nitko nije ni pitao jedinice lokalne samouprave što misle o njemu”, tvrdi Vešligaj. Posebno ga, kaže, bode u oči da se komunalnim društvima na diskriminatoran način ograničava obavljanje tržišne djelatnosti.
Njegov stranački kolega Željko Jovanović izrazio je sumnju da se predloženim zakonom, koji je u prvom čitanju, želi pogodovati nekim privatnim interesima na štetu javnog interesa jedinica lokalne samouprave.
“Pitanje je tko i za što će plaćati komunalni doprinos? Plaćat će se za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture i plaćat će je svi vlasnici zemljišta. Znači li to da će komunalni doprinos od sada, ako zakon bude usvojen, biti stalno novčano davanje svih vlasnika zemljišta, odnosno postojećih građevina koje su veće izgrađene, a ne samo onih koji će se ubuduće graditi”, rekao je Mostovac Rober Podolnjak.
“Lex harač”
Mostovca Miru Bulja zanimalo je pokušava li se predloženim zakonom teret održavanja županijskih i državnih cesta prebaciti na jedinice lokalne samouprave. “To je u biti centralizacija, opet će građani na kraju gore živjeti jer će im morati biti veće naknade da se to održava”, isticao je Bulj.
U tom je kontekstu zakon nazvao “lex harač” jer, kaže, “narod neće imati usluge, a lokalni čelnici sredstva da realiziraju ono što su im je namijenjeno”.
Nezavisni Tomislav Žagar pitao je hoće li se Vlada suprotstaviti uvođenju poreza na nekretnine.
“Pozdravljam, neka to bude i komunalni zakon, neka to bude i komunalni zakup, neka napravi što god hoće s komunalnom naknadom ali hoće li se Vlada suprotstaviti uvođenju poreza na nekretnine”, rekao je Žagar poručivši da komunalna naknada neka ostane u ovom zakonu ali porez na nekretnine ne bi trebalo uvoditi.
HDZ-ov Branko Bačić uzvraća kako je zakonom jasno propisano da se definira komunalna naknada, “što znači da Vlada praktično odustaje od poreza na nekretnine i mislim da je s ovim to više nego jasno”.
“Lex krematorij”
Mladen Madjer (HSS) zakon je nazvao “lex kremtorij” jer bi, kaže, trebao završiti, kao i niz zakona, u krematoriju.
“Kada će taj zakon uopće zaživjeti u malim jedinicama lokalne samouprave? To je opet udar na male jedinice lokalne samouprave, na ruralnu sredinu, koja nam je i ovako opustošena”, rekao je HSS-ov Madjer.
Mostovac Marko Sladoljev podsjeća da se komunalna poduzeća više neće moći baviti tržišnom djelatnošću.
“To znači da će sve podružnice Zagrebačkog Holdinga koje se ne bave komunalnom djelatnošću morati ići u privatizaciju, a odvoz smeća nije komunalna djelatnost pa će morati ići u privatizaciju”, ustvrdio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa