Članovi Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora suglasni su kako se reforma obrazovanja treba provesti, ali imaju različito mišljenje o brzini provedbe Cjelovite kurikularne reforme o kojoj su u utorak raspravljali na tematskoj sjednici na kojoj su sudjelovali i predstavnici struke i njezinih institucija.
Predsjednica Odbora Gordana Rusak posebice je pozdravila spremnost struke da pred članovima Odbora iznesu svoja stajališta, primjedbe i prijedloge o Kurikularnoj reformi i njezinoj provedbi. Ipak, primjetila je, u raspravi na višesatnoj sjednici participiralo je više političara.
U raspravu je uveo voditelj Eksperne radne skupine za privedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić koji je članovima predstavio temeljne postavke te reforme u izlaganju u kojemu je govorio o njezinoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Rasprava je pokazala da postoji opća suglasnost da se reforma treba provesti, ali i da postoje potpuno oprečna stajališta o brzini kojom se ona treba povesti. Tako se Željko Jovanović (SDP) zauzeo za to da se eksperimentalna provedba reforme neodgodivo počne u rujnu ove godine. S njim je suglasna i njegova stranačka kolegica Sabina Glasovac koja je na primjedbu iznesenu u raspravi da se reformski dokument kratko radio, odgovorila kako je to istina, a kao razlog za to navela je “činjenicu kako naša djeca više ne mogu čekati”.
Član Odbora Veljko Kajtazi izrazio je neupitnu potporu provedbi reforme, podsjetio kako ju podržava od samoga početka te izrazio zabrinutost što se u dijelu medija reforma osporava. Kajtazi je istaknuo da reformski kurikulum, primjerice, prvi put spominje stradavanje Roma u NDH, a profesor romskoga jezika na Filozofskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta Ljatif Demir pohvalio je članove Radne skupine za predan i strpljiv rad koji je urodio postignutim kompromisom oko kurikula romskoga jezika što, našalio se, stvarno nije bilo lako postići.
Ladislav Ilčić (HRAST) vjeruje u dobre namjere onih koji su radili na pripremi kurikularnih dokumenata, ali se zauzima i za to da se dobronamjerno prihvate sve primjedbe koje na dokumente budu iznesene u stručnoj i javnoj raspravi te predlaže da Ministarstvo osnuje neovisno stručno tijelo za evaluaciju tih primjedaba.
Goran Dodig pohvalio je Borisa Jokića za “uvjerljivost prezentacije”, a budući da je uvjeren da se radi o “reformi svih reformi”, smatra da rješenja ne smiju biti ishitrena.
Dio struke za eksperimentalnu provedbu već od rujna, dio pak smatra da za to nije vrijeme
Predstavnici struke – Ina Marjanović s Biološkoga odsjeka zagrebačkoga PMF-a i profesorica na V. gimnaziji u Zagrebu Zrinka Pongrac Štimac smatraju kako nema razloga za usporavanje reforme koja, objasnila je Marjanović, nije jednokratna.
Sanja Fulgosi iz Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja osvrnula se na kurikulum hrvatskoga jezika i ocijenila kako u njemu nisu sustavno povezani nastavni sadržaji i ishodi i smatra kako bi kurikulum trebalo sustavnije doraditi pa bi onda, napomenula je, bilo manje poteškoća i s lektirom koja je ‘iskočila’ kao problem.
Matko Glunčić s Fizičkog odjela PMF-a uvjeren je pak kako reforma nije spremna za eksperimentalnu fazu, a kurikularni dokumenti nisu usuglašeni sa Strategijom odgoja i obrazovanja, a ni sa Zakonom o odgoju i obrazovanju.
Glunčićev kolega s Kemijskoga odsjeka PMF- Nenad Judaš zauzima se za još jedan ‘krug’ stručne rasprave prije one javne i uvjeren je kako za velike odluke treba vremana. Ustvrdio je kako su jedino nastavnici oni koji će provesti reformu i zato s njima treba sustavno i ozbiljno raditi. “Ako država ne usmjeri novac u obrazovni sustav, reforma neće uspjeti”, zaključio je Judaš.
Predsjednica Odbora Gordana Rusak poduprla je reformu kurikuluma, ali i istaknula kako ona ne smije biti provedena na brzinu i na uštrb kvalitete, te je najavila kako će zaključci rasprave biti doneseni na idućoj sjednici.
