Cijelom sustavu zbrinjavanja srpskih povratnika u Hrvatsku prijeti kolaps i krah, ustvrdio je član Izvršnog odbora Srpskog demokratskog foruma (SDF) Nemanja Relić na konferenciji za novinare na kojoj su, prema njihovu mišljenju, upozorili na loše stanje i etničku diskriminaciju u području održivog povratka i stambenog zbrinjavanja povratnika.
Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula rekao je da je „ova koalicija dok je još bila u opoziciji dala jasna obećanja kako će sve prepreke koje su postojale za vrijeme HDZ-a i njihove koalicije, promijeniti i hitno riješiti.
„Stanje nakon dvije godine i više, nije isto nego je i gore”, rekao je Džakula te naglasio da se Hrvatska obvezala poglavljem 23. da će taj problem riješiti.
Zakon o područjima posebne države skrbi (PPDS) donesen je 1. svibnja 2013. i njime je osnovano novo državno tijelo- Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, no zadaću zbrinjavanja i povratka izbjeglica u RH, Državni ured nije ispunio u više od sedam mjeseci rada, iako ima više od 190 zaposlenih, pojasnio je Relić.
„Zakon diskriminira jer podnositelji nakon godine dana moraju podnositi novi zahtjev, što je suprotno Zakonu o općem upravnom postupku“, ocijenio je Relić. „Tako povratnici moraju ponovo prikupljati dokumentaciju, što ih dodatno i financijski opterećuje, a zahtjev kojeg su već predali, nije riješen u godini dana. Krah i kolaps ovakvog sustava je blizu“, kaže Relić.
Na problem koji u Hrvatskoj postoji već više od 20 godina i još uvijek mu se ne nazire kraj, upozorio je Relić i naglasio da preko 50 000 izbjeglih Srba još uvijek nije riješilo svoj izbjeglički status i još uvijek traže povratak ili barem temeljna prava koja su izgubili.
Danas oko 30 000 zahtijeva za stambeno zbrinjavanje još uvijek čeka na rješavanje, a 11 000 pozitivno riješenih zahtijeva nije provedeno u djelo, „što znači da RH nije stvorila uvjete da se oni ispune“, rekao je Relić. To znači da ljudi još uvijek nemaju svoje kuće i stanove, objasnio je Relić, što je u izvješću State Departmenta za 2013. godinu, označeno kao jedno od ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj.
“ RH nema stambenih jedinica kojima bi riješene zahtjeve ispunila, no daruje 4500 stanova“, rekla je predsjednica Kuće ljudskih prava Sanja Sarnavka. „Koja će se vlada konačno s tim suočiti“, pita Sarnavka.
Dodatno diskriminiranima se osjećaju Srbi povratnici, kada se od njih traži da kontinuirano stanuju u svojim obnovljenim kućama, no „nisu ljudi odgovorni, što ne žive u tim kućama, nego situacija u kojoj nemaju posao“, kaže Sarnavka.
Na probleme s kojima se nosi 11 osoba kojima do danas nije vraćena imovina, a Vlada je preuzela obavezu za te slučajeve, upozorila je Sanja Sarnavka. Spomenula je kako još uvijek ima napuštenih i razrušenih sela u kojima živi po jedna osoba. Dometnula je kako su tako obilazeći ta područja jednoj ženi čak „nosili sjekire“ .
Džakula je rekao da je od premijera pisanim putem zatražio da se kvalitetno riješe njihovi problemi, da im se omogući povoljan otkup stanova, od oko 150 eura po kvadratnom metru, kako bi se povratnicima vratilo što su uz stanove izgubili i vlastitu imovinu te vrijeme u kojem čekaju na ostvarenje prava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa