“U pandemijskoj 2020. djecu se u Hrvatskoj puno više fizički zlostavlja i iskorištava za pornografiju, a mjere koje izriče sustav ostaju mrtvo slovo na papiru. Jeste li znali da je pandemija, koja je život prebacila online, uvelike doprinijela porastu iskorištavanja djece za pornografiju, kojeg je čak 30% više nego 2019.? Jeste li znali da je porast tjelesne ozljede na štetu djece i obitelji porastao 50% u odnosu na 2019.? Jeste li znali da je sustav u vrijeme pandemije potpuno krahirao pa je neprovođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta poraslo za nevjerojatnih 81%, a povreda djetetovih prava za 33%? Odnosno, jeste li znali da se u pandemijskoj 2020. djecu dramatično više iskorištava za pornografiju i fizički zlostavlja, a zaštita njihovih prava praktički ne postoji?”, ovim je zabrinjavajuće alarmatnim podatcima saborska zastupnica iz kluba Mosta Marija Selak Raspudić danas započela ovotjedno saborsko zasjedanje tijekom iznošenja slobodnih govora, navodi vecernji.hr.
Djeca su velike žrtve korone na više razina
U nastavku je navela kako je najveći porast kaznenih djela na štetu djece u obitelji u Ličko-senjskoj županiji (119%), Karlovačkoj županiji (91%) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (71%).
“Nakon višetjednog svakodnevnog zivkanja MUP-a konačno sam dobila usporedne podatke za 2019.i 2020., a oni kažu sljedeće – djeca su velike žrtve korone na više razina. Prvo, služe kao ispušni ventil zbog nataloženog bijesa roditelja. Drugo, činjenica da je većina institucija zbog provođenja epidemioloških mjera prebačena online ili radi u smanjenom kapacitetu poslužila je kao isprika za zaobilaženje sudskih odluka koje se tiču zaštite dječjih prava. Treće, virtualizacija naše stvarnosti, nažalost, pokazala se kao plodno tržište za dječju pornografiju. A što nam sve to kažu nadležne institucije? lz tabličnih prikaza proizlazi zaključak da se radi o ukupnom porastu broja kaznenih djela počinjenih na štetu djece i članova obitelji za 15,1% obzirom na to da je 2019. evidentirano 6.859 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji, a 2020. evidentirano je 7.895 kaznenih djela. Imajući u vidu da se kod težih oblika nasilja počinjenih na štetu djece kažnjivo ponašanje većinom kvalificira kao kazneno djelo povrede djetetovih prava MUP je2019. zabilježilo 1.609 žrtava navedenog kaznenog djela, a 2020. ih je 31,2% više, odnosno 2.111 žrtava starosti do 18 godina”, navodila je Selak Raspudić koja se u konačnici zapitala “što je s MUP-ovom medijskom kampanjom “Iza vrata” te “što radi pravobraniteljica za djecu”.
“Koliko je djece u 2020. na temelju ovih podataka izdvojeno iz nasilnih obitelji? Čemu odluke sudova ili zavoda za socijalnu skrb kad ih nitko ne provodi? Tko je odgovoran za njihovo neprovođenje? Ako su službene brojke ovakve, a škole, baš kao ni druženja, većinu godine nije bilo – dakle djeca nisu bila dostupna onima koji su znakove zlostavljanja mogli prepoznati te su bila zatvorena sa svojim zlostavljačima – kakva je tek stvarna situacija? Stoga, prije nego opet netko vulgarno opsuje socijalne radnike ili krenu pompozni “masterplanovi” nekvalificiranih ministara, možda da prvo jasno, bez neodrživih, samozavaravajućih objašnjenja, analiziramo statistiku i priopćimo javnosti što se uopće događa”, poručila je Selak Raspudić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa