Saborski Odbor za ravnopravnost spolova, kojim predsjeda zastupnica Mosta Marija Selak-Raspudić, danas je održao sjednicu na kojoj su kao točke dnevnog reda trebale biti rasprava o izvješću Predraga Freda Matića u Europskom parlamentu te izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić. No, svi članovi Odbora osim zastupnice Selak Raspudić (zastupnici HDZ-a, SDP-a i zastupnica Možemo) odbili su da se provede rasprava o toj temi.
Nakon održane sjednice Odbora, razgovarali smo sa zastupnicom Marijom Selak Raspudić.
Narod.hr: Danas se u Europskom parlamentu glasuje o izvješću Predraga Freda Matića, tj. Prijedlogu Rezolucije o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena (2020/2215(INI))? Što očekujete – hoće li Rezolucija biti izglasana?
Marija Selak Raspudić: Mislim da se neće izglasati u obliku u kojem je predloženo, a što će se točno izglasati, to ćemo tek vidjeti.
Danas ste u Saboru istaknuli kako ste tu temu stavili na sjednicu Odbora za ravnopravnost spolova i da su Vam iz Matićevog ureda savjetovali da raspravu o tome provedete tek nakon usvajanja izvješća u Europskom parlamentu. Vi ste to odbili, želeći da se rasprava održi prije glasanja u EP. Kako je prošla sjednica Odbora? Je li se raspravljalo o toj temi?
Marija Selak Raspudić: Nije bilo rasprave jer su HDZ, SDP i Možemo unisono odbili tu točku s dnevnog reda. Svakome je iz njegovih razloga, očito, bilo problematično o tome raspravljati. Ja sam bila jedina koja se zalagala da se sada o toj važnoj točki, koja je izazvala velike polemike i u europskoj i u hrvatskoj javnosti, raspravlja u Hrvatskom saboru. Svi su pronalazili različite argumente, odnosno izlike zašto se to sada ne može – SDP je tvrdio da bi bilo bolje da to radimo kada je prisutan Fred Matić (iako nas njegova odsutnost ne sprječava da raspravljamo o tome jer mogao je i netko drugi biti autor, a to je tema koja se tiče Odbora), HDZ se navodno nije dovoljno dobro spremio – znamo da oni uopće ne žele ulaziti u takav tip tema i kriju svoje svjetonazorske stavove “kao zmija noge” i nisu uopće spremni ništa reći i upuštati se u raspravu – dakle, očito ih je bilo strah. Isto se dogodilo, neočekivano, i s Možemo, odnosno Radom Borić, za koje se prvo očekivalo da će braniti takav tip dokumenta – naime, ni ona nije htjela o tome. Pretpostavljam da je to u skladu s novom agendom koju oni imaju, a to je da skrivaju svoje ideološke pozicije i prodaju priču o tome da su fokusirani samo na komunalne teme.
To je sve bilo popraćeno različitim uvredama na moj račun i jednom vrlo neugodnom raspravom.
Znači, stvar je zapravo vrlo jednostavna: Odbor za ravnopravnost spolova je, s iznimkom mene koja sam to predložila, odbio raspravljati o izvješću Freda Matića. Time su pokazali jedinstvo u izbjegavanju “vrućeg krumpira”. Bilo je tragikomično gledati kako svi pronalaze razloge s kojima se vade zašto ne bi bilo dobro o tome sada razgovarati. Njihovi domišljaji su bili originalni, svatko je imao neki svoj razlog. Ali u jednoj stvari su bili složni: kada je “vrući krumpir” na stolu, a očito su svjesni, pogotovo SDP, da su “zaribali” s ovim Matićevim izvješćem, svi su se sakrili u “mišju rupu”. I, s obzirom da imaju većinu, da ja sa svojim jednim glasom ne mogu to promijeniti, hrvatska javnost je ostala uskraćena za raspravu o važnim temama koje se nalaze u tom izvješću.
Narod.hr: S obzirom da taj dokument zapravo krši načelo supsidijarnosti u EU i ulazi u nadležnost država-članica, što će se dogoditi ako on bude izglasan? Hoće li on obvezivati države članice?
Marija Selak Raspudić: Trebamo tek vidjeti. Ali doista sumnjam da će biti izglasan u ovom obliku. Ne bih prejudicirala, ali doista sumnjam u to. Jako je puno predloženih amandmana, imaju i dva alternativna prijedloga, pučani spremaju svoj, tako da doista sumnjam da će se to dogoditi.
Današnju sjednicu Odbora možete pogledati na poveznici:
I na plenarnoj sjednici Sabora Selak Raspudić je govorila o Matićevom izvješću.
“Europski parlament nisu Maldivi na kojima se uživa u financijskim povlasticama daleko od domovinskog nadzora, a ženska prava ne smiju biti krinka za ideološko sakaćenje postojećih ljudskih prava.”, istaknula je Selak-Raspudić.
