Nakon sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća, na čijem je dnevnom redu među ostalim, bila rasprava o proračunu i njegovoj perspektivi u 2022. te projekcije za 2023. i 2024., ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je da zahtjevi sindikata nisu realni i da toga moramo biti svi svjesni, prenosi hrt.
– Potaknuti smo na neki način, praćenja usklađenosti i realizacije onoga što se događa s proračunom, proračunskom potrošnjom i onoga što ostvarujemo u Hrvatskoj kao ciljeve Nacionalne razvojne strategije 2020.-2030. To je strategija o kojoj se u Hrvatskoj puno govorilo, ali onog trenutka kad je prihvaćena nekako je gurnuta po strani. Bilo bi jako dobro da sve ciljeve ostvarimo u što je moguće boljoj realizaciji i moguće višim iznosima. Nekako bi bilo dobro da pratimo proračunsku politiku, realizaciju proračunskih stavki i realizaciju reformskih poteza, a usklađujemo s Nacionalnom razvojnom strategijom, do koje mjere uspijevamo ostvariti ciljeve te razvojne strategije. Postavlja se pitanje zašto donosimo sve te dokumente, ako ih nakon puštanja ostavljamo po strani, rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić.
Sever: Kad god smo davali neke primjedbe na prijedlog proračuna, predlagač ih uopće nije usvajao
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kazao je da je sindikalna strana izrazila nezadovoljstvo da se o ovome razgovaralo nakon što je proračun donesen, izglasan u Saboru.
– Smatramo da je bilo nužno, ako se htjelo ozbiljno razgovarati sa socijalnim partnerima o tome razgovarati prije nego je Vlada svoj konačni prijedlog proračuna uputila u Sabor, kako bi se mogli čuti i stavovi socijalnih partnera. Mi smo takav prijedlog proračuna ipak dobivali prije nego što je išao u Sabor. Iskustvo nam govori da kad god smo davali neke primjedbe i prijedloge na prijedlog proračuna, da predlagač uopće nije usvajao i da se održavalo reda radi. I dalje smatramo da se o prijedlogu proračuna razgovara sa socijalnim partnerima prije nego se otvore političke rasprave u Saboru, rekao je.
Ministar Josip Aladrović izašao je pred novinare i odgovarao na pitanja nakon sastanka. Rekao je kako će osnovica za plaću u siječnju biti 6.044 kune. Dodao je kako se sutra nastavljaju pregovori i za državne i za javne službe i tada su se dogovorili da će na ovom sastanku prezentirati ponudu Vlade.
– Imali smo intenzivan rast plaća u prethodnom razdoblju pogotovo o državnim i javnim službama. Ne može se zanemariti da je rast po pojedinim službama bio između 23 i 40 posto u proteklih pet godina. Stopa inflacije nije bila toliko intenzivna što znači da su realne plaće rasle. Zahtjevi koje su sindikati istaknuli do sada nisu realni i to moramo biti svi svjesni, naglasio je.
Aladrović: 13. plaća nije prihvatljiva u ovom trenutku
Istaknuo je kako su otvoreni za pregovore i razgovore kao što su i do sada bili.
– 13. plaća nije prihvatljiva u ovom trenutku. Čitav niz rashoda prema ideji sindikata nije prihvatljiv. A što nam je prihvatljivo, to ćemo prvo prezentirati sindikatima. Kada govorimo o rebalansu i njegovoj korelaciji s plaćama, moramo biti svjesni da često nije bilo predviđeno proračunom podizanje plaća pa se ono ipak dogodilo. Tako da dovoditi to u korelaciju, što smo imali kao temu na prvom pregovaračkom sastanku i odbacili smo je kao uopće išta presudno, rekao je.
Istaknuo je da ukoliko bude potrebe za rebalansom, on će se dogoditi.
– Neovisno zbog kojeg razloga. Sigurno da ona masa plaća koju smo zacrtano stavili u proračun nije nešto što nas onemogućava da dalje pregovaramo. Razgovaramo o čitavom nizu materijalnih prava, nije ovdje samo u pitanju osnovica, već i dar za djecu, božićnica, regres, visine proračunske osnovice, naknade troškova prijevoza. Ovo nisu pregovori koji se događaju svake godine vezano za osnovicu, nego su ovo pregovori o temeljnom kolektivnom ugovoru. Puno je otvorenih pitanja i zamolio bih za još strpljenja jer to je u ovom trenutku potrebno kako bismo pregovarački približili obje strane, rekao je.
Zamrzavanje cijena ili smanjenje PDV-a?
Rekao je kako cijene energenata na burzama konstantno rastu.
– Ne možemo sa sigurnošću reći kada će to stati ili krenuti u suprotnom smjeru. U trenutku kad je trebalo reagirati prema maloprodajnim cijenama derivata, Vlada RH je reagirala. Ako to bude potrebno, reagirat će opet. Jedan od zaštitnih faktora nije zamrznuti cijene ili korigirati ih, nego je bitno stalno povećavati standard građana i povećavati plaće kako bi mogle zadovoljiti troškove i da rast plaća bude veći, nego je rast cijena, rekao je.
Rekao je kako postoje sektori gdje se rast plaća nije dogodio ili je sporiji.
– Treba razlikovati ekonomske i socijalne parametre koji su s tim povezani. Ako se bude radilo o intervencionističkoj politici glede povećanja cijena energenata, neće se samo gledati strana potrošača koji koristi tu energiju, nego i poslovni opstanak onih koji te energente isporučuju. Siguran sam da se nestašica plina neće dogoditi, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa