Trendovi na tržištu rada, posebice nedostatak kvalitetne radne snage, bili su glavna tema jučerašnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća. Prije sjednice GSV-a s predstavnicima sindikata i poslodavaca kavu je popio premijer Andrej Plenković, a o sastanku je u emisiji HTV-a Studio 4 govorio Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Sever je rekao kako je sastanak prošao u revijalnom tonu.
– Popričali smo oko problema samog Gospodarsko-socijalnog vijeća. Činjenica je da se već dugi niz ono pretvorilo u jednu vrstu pripovjedaonice gdje svatko kaže nešto svoje. Pri tome se sve to skupa iskoristi za neku vrstu javne promidžbe bez da se razgovara, istaknuo je Sever. Dodao je kako je javnost izgubila interes za te sjednice iako na njima budu otvorene itekako ozbiljne teme.
“Činjenica je da na te sjednice ministri pošalju svoje zamjene”
Ističe kako je Gospodarsko-socijalnog vijeća zapravo savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske. Mjesto gdje bi Vlada trebala čuti poslodavce i sindikate posebice oko važnih događanja poput izmjena i dopuna zakona i propisa.
– Činjenica je da na te sjednice ministri pošalju zamjene svojih zamjena. Onda ti ljudi budu tamo zato što je nužno ispuniti nekakvu formu, objasnio je.
Po Severu predsjednik Vlade iskazao je interes da se nešto promijeni po tom pitanju. Kao da i sam bude osobno nazočan četiri puta godišnje na sjednicama Gospodarsko-socijalnog vijeća. Smatra kako je bitno da poslodavci prepoznaju kako budućnost rada u Hrvatskoj, i u svijetu. Ovisi o digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i umjetnoj inteligenciji, koja će jedan dio ljudi ostaviti bez posla.
– Da bude spremno dočekana na način da ljudi koji rade te poslove već ranije prođu obuku, doškolovanje ili prekvalifikacije. Sasvim je jasno da će se uz zatvaranje tih poslova otvarati nekakvi novi,. Bit će i dio poslova za koje još ne možemo niti pojmiti u kojem pravcu će ići. Zbog toga je važno da poslodavci prepoznaju i planiraju vrijeme koje je pred njima, da javne vlasti vode računa o tome i da sindikati sa svoje strane motiviraju ljude, naglasio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
“Statistike o prosječnim plaćama ne uzimaju u obzir da su građani pri tome zaduženi”
Prosječna plaća u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 7.140 kuna neto, no Sever ističe kako bi trebalo govoriti o medijalnoj plaći.
– To je ona srednja plaća, do te plaće se kreće između 750 i 800 tisuća plaća, a u Hrvatskoj je ona u listopadu iznosila 6.039 kuna. Ono što moramo uzeti u obzir, što statistike najčešće ne uzimaju, je da su građani pri tome zaduženi i da su sva ta neto primanja opterećena povratom rata kredita, te nam je raspoloživi dohodak za trošenje još i manji, smatra.
Prema nekim pokazateljima vidi se da je zaduženost građana od listopada prošle godine do listopada ove godine porasla za 5,7 milijardi kuna. Kad se tome pridodaju i minusi po tekućim računima, to pokazuje gdje se zapravo nalazimo sa svojim dohotkom.
– Te plaće su u najvećem djelu slučajeva nedostatne za život. Poseže se za nekim oblicima zaduženja kako bi se premostile obveze. Mi nemamo dovoljno visoka primanja ni za redovne obveze, a kamoli za izvanredna događanja, istaknuo je Sever. Dodao kako je za minimalnu mjesečnu košaricu potrošnje za tročlanu obitelj potreban iznos od oko 7.800 kuna.
Najveći udar za većinu građana je onda kad poskupljuje hrana
– Statistika uvijek uzima nekakve prosjeke. Nas će i pripadnici koji dolaze iz HNB-a ili nekih drugih okruženja uvjeravati da je rast plaća biti veći nego što je bio rast troškova života. No nije svejedno građanima koji troškovi njih izravno udaraju. U praćenju cijena uzima se u obzir oko 800 različitih cijena, a na najveći dio građana utječu one u užem krugu. Ne treba zaboraviti činjenicu da je, prema službenim podacima Eurostat-a, prosječni udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji u EU negdje oko 13 posto, a u razvijenijim državama 10 posto. Prema Državnom zavodu za statistiku u Hrvatskoj je taj udio negdje na 27,2% i dalje lagano raste, a kod nižih primanja taj udio troška hrane je i više od 40%. Tu je sasvim jasno da je najveći udar za većinu građana onda kad poskupljuje hrana, rekao je Sever.
Prema iskustvima drugih država, uvođenje eura nije uzrokovalo značajan rast cijena, te Sever smatra kako ni u Hrvatskoj neće doći do velikog cjenovnog udara.
“Preostaje nam orijentirati se prema domaćoj proizvodnji”
– S druge strane, to bi trebalo stabilizirati i naše kredite, dati nekakvu povoljnost u kreditnom zaduženju. Ali da će trebati pomno pratiti sve skupa to je sasvim jasno. Netko će reći da pri tome mi gubimo i dio svoje samostalnosti u kreiranju nekakve monetarne politike, međutim mi ni u minulim godinama, kad smo imali svoju valutu, nismo u dovoljnoj mjeri koristili upravo te monetarne mogućnosti da se u neke stvari zagrabi i da se polako otpušta tečaj, te tako pomogne gospodarstvu.
Sad smo tu gdje jesmo, to se nije koristilo dosada i ne vjerujem da bi se koristilo i ubuduće. Ono što nam preostaje je orijentirati se prema domaćoj proizvodnji i pomagati joj. Došlo je do pucanja opskrbnih lanaca, drastično je poskupio kontejnerski prijevoz iz Dalekoistočnih zemalja što se odražava i na cijene robe – tu mi moramo napraviti jedan snažni iskorak i naći način da zadržimo domaću radnu snagu. Da bismo postali zemlja koja je atraktivna za svoje vlastite građane, moramo sve učiniti da mladi ljudi dobivaju sve više sigurnih i stabilnih poslova i pri tome dostojna primanja, zaključio je Sever.
Tekst se nastavlja ispod oglasa