Tragedija na Podravskoj magistrali dogodila se jučer u Cvetkovcu pored Koprivnice. Dvadeset jednogodišnja djevojka je, navodno zapljusnuta vodom od kamiona, izgubila kontrolu nad vozilom i pregazila oca koji je nosio dvogodišnju kćer i pored kojega je hodao šestogodišnji sin. Djevojčica je poginula, a za život oca liječnici se bore. Majka im je otprije u bolnici u Zagrebu. Kako spriječiti tragedije poput jučerašnje? Zašto na hrvatskim cestama pogiba 61 % više ljudi od prosjeka Europske Unije? Treba li poništavati vozačke dozvole recidivistima za volanom? I u susjednoj Bosni i Hercegovini postavljaju si ta pitanja jer je policiji otprije poznati divljak u punoj brzini usmrtio dvije studentice i pobjegao s mjesta nesreće.
U emisiji Otvorenom urednika i voditelja Mislava Togonala odgovore su na pitanja tražili prometni stručnjak Željko Marušić, Marija Vinković, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a Ljiljana Mikuš i Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Marija Vinković je gledateljima ispričala svoju obiteljsku tragediju. Majka je poginulog studenta završne godine farmacije. Radi u ljekarni u kojoj joj se nakon studija trebao pridružiti i sin Benedikt, no njegov je život prije 5 i pol godina okončala prometna nesreća. Vozačica osobnog automobila preko pune je linije u Oporevečkoj ulici u Zagrebu prešla u drugu traku gdje joj je u susret dolazilo drugo vozilo koje je potom udarilo u semafor. Ispod tog semafora Bendeikt je nakon predavanja sa svojim prijateljima čekao da se upali zeleno svijetlo. Od siline udarca semafor je pao na apsolventa farmacije i na mjestu ga usmrtio.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da se ovakve crne priče mogu spriječiti ako se poboljša cijelo ukupni sustav – od vozača i cestovne infrastrukture do vozila koja moraju biti novija. Ipak kao jednog od glavnih krivaca izdvojio je MUP. Ne postoji institucija koja se sustavno bavi prometom. Kazao je kako ni jedan ministar unutarnjih poslova do sada nije samovoljno obratio po pitanju sigurnosti u prometu.
“Trebali bi u Ministarstvu analizirati situaciju prometa i reagirati”, rekao je Marušić dodavši da treba analizirati najteže prekršitelje i kad se prekršaj dogodi po treći puta drastično ih kazniti.
“Kad je nekome dozvola uzeta jedanput, drugi puta se treba uključiti crveno svijetlo, a treći put isključiti iz prometa”, pojasnio je Marušić te dodao kako Hrvatska treba uvesti kaznu izravnog zatvora za vozače koji voze bez vozačke dozvole ili vozilom upravljaju nakon što im je ona oduzeta. Što se tiče malih kazni za počinitelje teških prometnih nesreća, Marušić za to optužuje prometne vještake jer, kaže, oni snose najviše odgovornosti u sudskom postupku.
Da su vještaci ključni faktor u donošenju presuda smatra i Ljubo Pavasović Visković. Dodao je kako neke druge institucije, za razliku od pravosuđa, trebaju bolje obavljati posao. “Pravosuđe se temelji na posljedicama, sudac sudi na temelju vještaka i posljedicama”, rekao je Pavasović Visković.
Potvrdio je kako je česti primjer da osobe sa sto prekršaja opet voze, no ni za to ne krivi sudstvo jer sudac može i više puta osuditi vozača koji može i odslužiti svoju kaznu, no opet će se vratiti na cestu. “Što sud ima s tim? Sasvim sigurno sudac nije taj koji će ga sprječit tako da ga drži za ruku”, rekao je Pavasović Visković.
Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu večeras je istaknuo kako treba riještiti problem recidivista.
“Često smo svjedoci da najteže nesreće uzrokuju osobe koje imaju stotinjak prekršaja, čak i kaznenu prijavu, a i dalje su za volanom. To trebamo riješti”, ocijenio je Ševrović. Napomenuo je kako neke države to riješvaju tako da oduzimaju automobile vozača, bili oni njihovo vlasništvo ili ne, te ih prodaju na javnoj dražbi. Kao jedan od ključnih faktora nesreća Ševrović je naveo lošu cestovnu infrasrtukturu kada je u pitanju sigurnost u prometu.
“Vrlo često imate situaciju da kad se gradi autocesta, imate 2 posto investicija za ugradnju najkvalitetnije opreme za najveći stupanj sigurnosti i onda za tih 2 posto nema novaca”, napomenuo je Ševrović. Tako se, ističe, zbog nedostatka novca ugrađuju manje kvalitetne signalizacije i zaštitne ograde.
Pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju HPD-a Ljiljana Mikuš večeras je istaknula kako su prometne nesreće s poginulima i teško ranjenima teške stresne situacije za obje strane – žrtve i počinitelje.
“Vrlo je važno tim ljudima odmah pružiti psihološku prvu pomoć. Nažalost, kod nas se to ne radi. Nema organizirane sustavne psihološke pomoći. Hitnu psihološku pomoć pružaju tek nevladine udruge kojima je u zadnje vrijeme smanjen budžet”, rekla je Mikuš.
Mikuš smatra da bi takva pomoć trebala bi biti na nivou javnog zdravstva. S druge strane, nije dovoljna diploma psihologa da se pomaže u takvim situacijama, dodaje, već su potrebne i dodatne edukacije, a one također koštaju.
Prije emisije, u utorak navečer oko 21.15 sati, tri osobe su smrtno stradale u prometnoj nesreći koja se dogodila na osječkoj južnoj obilaznici.
Prema prvim informacijama, iz dosad neutvrđenih razloga, došlo je do sudara dva osobna automobila, kod skretanja s osječke južne obilaznice prema HEP Toplani.
U tijeku je očevid, kojim će se utvrditi okolnosti i uzroci tragične prometne nesreće, napominju u policiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa