Razgovor sa mr. phil. Silvanom Dragun, dopredsjednicom Hrvatske udruge Benedikt i inicijatoricom osnivanja Hrvatskog aktivističkog festivala VIDIK fest.
Kako je došlo do vaše suradnje s Hrvatskom udrugom Benedikt?
Ja sam se sasvim slučajno pridružila Hrvatskoj udruzi Benedikt u ožujku 2011. godine na poziv svog prijatelja i suradnika kazališnog redatelja i glumca Rade Perkovića. Mi u početku nismo znali da će se naše druženje s do tada nepoznatim, ali dragim ljudima, pretvoriti u plodonosnu aktivističku suradnju.
Možete li nas detaljnije upoznati s radom Hrvatske udruge Benedikt iz Splita?
Sve je nekako išlo spontano. Naziv udruzi dao je fra Josip Marcelić prema sv. Benediktu iz Nursije, zaštitniku Europe, a ciljevi i aktivnosti udruge odredili su se na osnivačkoj skupštini u ožujku 2011. godine. Sam naziv udruge podrazumijeva benediktinsko načelo ”moli i radi” a odnosi se na umjerenost, kvalitetu življenja i posvećenost Bogu. No, za razliku od monaha koji žive zajedno, mi živimo u svijetu i među nama kao osobama ima dosta različitosti. Nakon nekoliko mjeseci promišljanja na iznalaženju zajedničkog okvira djelovanja mi smo se opredijelili za aktivnosti na području kulture, medija i razvoja civilnog društva smatrajući da kao intelektualci i vjernici laici ne bi smjeli šutjeti nego se aktivno uključiti u rješavanje gorućih društvenih problema tamo gdje svatko pojedinačno može dati svoj obol.
Koje su bile dosadašnje aktivnosti udruge?
Udruga Benedikt je pokrenula dva portala hu-benedikt.hr i croative.net, od kojih prvi predstavlja rad udruge, a drugi se više bavi kritičkim promišljanjem društvene zbilje. Na tim portalima naši članovi rade volonterski i s puno entuzijazma, a zadovoljni su i s posjećenošću tih portala. Sljedeća važna stvar koju je potrebno istaknuti je pokretanje dviju značajnih kulturnih manifestacija a to su Hrvatski aktivistički festival VIDIK fest i Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju. Od svog osnutka do danas udruga Benedikt je organizirala preko 150 različitih događanja, tribina, hodočašća, predstavljanja knjiga i slično. Na tim događanjima je gostovao veliki broj ljudi, a među poznatijima su: blagopokojni fra Zvjezdan Linić, prof. dr. sc. Davor Pavuna, doc. dr. sc. Nino Raspudić, dr. sc. fra Ante Vučković, dr. sc. Ante Nazor, dr. sc. don Mladen Parlov, akademik Ivan Aralica, prof. dr. sc. Slaven Letica, Zvonimir Hodak, Zoran Šangut, Marija Slišković, dr. Zdravko Tomac i dr.
Udruga Benedikt prošle je godine organizirala prvi Hrvatski aktivistički festival pod nazivom VIDIK fest na vašu inicijativu. Koji je cilj te manifestacije?
Bitno svojstvo civilnog društva je javno djelovanje na opće dobro. U civilnodruštvenom djelovanju uvijek su prisutna neka načela i vrednote, koje građani promoviraju i na njih se pozivaju. Hrvatski aktivistički festival VIDIK FEST je festival koji kroz raznovrsne sadržaje promovira kulturni aktivizam, nove inicijative i kritičke teorije, u cilju promicanja razvoja civilnog društva, demokracije, pluralizma, društvene odgovornosti, socijalnog poduzetništva i održivog razvoja. Jedna od temeljnih programskih zadaća ove manifestacije je informiranje, buđenje svijesti i ohrabrivanje građana koji su pod dugotrajnim teretom krize pali u stanje beznađa i besperspektivnosti. Sam naziv VIDIK fest dolazi od skraćenice V-I-D-I-K koja označava proces promjene društvene svijesti, a odnosi se na pet razvojnih etapa: vjeru, ideju, društvenu perspektivu, inicijativu i kulturnu revoluciju. Kroz niz aktivnosti, tribina, izložbi i dokumentaraca, građanima se na ovom festivalu demokracije pružaju informacije o gorućim društvenim temama kako bi se naučili što uspješnije nošenje s različitim izazovima.
Kako se financirate?
Najviše se financiramo dobrovoljnim prilozima građana i naših članova. Ni grad Split ni Splitsko-dalmatinska županija nisu financijski pomogli ovogodišnji VIDIK fest, a Hrvatska udruga Benedikt, iako je jedna od najaktivnijih udruga na području grada Splita, ali i šire, još od strane grada Splita nije dobila prostorije za rad, a u više navrata je uputila zamolbu za prostor prema gradskim službama. Nije to slučajno. Valja naglasiti da projekti kao što su VIDIK fest izazivaju veliki strah kod političara. Oni namjerno ne žele poduprijeti ovakve inicijative jer znaju da potpora organiziranju građanskog aktivizma zapravo znači njihovu propast na sljedećim izborima. Nitko od nas nije opasan za opstojnost grešnih struktura kao pojedinac, ali ako se počnemo udruživati, širiti vidike, mi zaista predstavljamo prijetnju pokvarenoj eliti. Još opasniji smo kad široko bacamo mrežu i oko sebe počnemo okupljati ”lijeve” i ”desne”, velike i male ribe, a sve u cilju pronalaženja zajedničkog modela djelovanja na izlasku iz krize. Na taj način se stvara kritična masa koja je spremna srušiti pokvareni sistem, a to korumpiranim i bešćutnim vlastodršcima nije u interesu. Oni žele da narod što duže ostane zaslijepljen demagogijom koju će im kasnije skupo naplatiti.
Gdje je po vama izlaz iz aktualne krize?
Ne smijemo dozvoliti situaciju da kao slobodni građani postanemo taoci nesposobne vlade. Naši problemi mahom dolaze od pogrešne percepcije stvarnosti, krivog sustava vrijednosti, neznanja i najvećeg neprijatelja – straha. Famozna “hrvatska šutnja” koja se ogleda u izdaji intelektualaca plod je višestoljetnog ”inženjeringa straha”. Izgradnjom jednog kvalitetnog zajedništva i promicanjem mostova solidarnosti možemo se oduprijeti kultu beznađa i pesimizma. Nije istina da smo nemoćni. Našoj zemlji je potrebna korjenita duhovna i društvena promjena kako bi izišla iz krize i oslobodila se servilne politike, oprotunističkog i korumpiranog mentaliteta koji se ogleda u sintagmi ‘’snađi se, druže’’.