Tri sindikalne središnjice kritizirale su aktivne mjere zapošljavanja koje je na sjednici Vlade u četvrtak predstavio ministar rada Tomislav Ćorić – tvrde kako će ove loše mjere nastaviti poticati mlade na odlazak iz Hrvatske. Priopćenje donosimo u cijelosti:
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata upozoravaju
100 dana od Vlade i 100 dana do lokalnih izbora –
Mladi u raljama političara
U Hrvatskoj, kao da vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ) nije ni bilo. Umjesto ograničavanja mjere pod nazivom Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), radi smanjenja negativnih makroučinaka po hrvatsko, relativno malo tržište rada, i radi sprječavanja istiskivanja svih drugih oblika ulazaka na tržište rada i očuvanja pripravništva, kao i isključivanje iz profesija onih mladih koji si ne mogu priuštiti raditi godinu i više dana za tako malu naknadu, što preporučuje Vanjska evaluacija, mjera se širi na nove korisnike!
Ministar rada Tomislav Ćorić u četvrtak je na sjednici Vlade, uz svekoliko odobravanje prisutnih uključujući i samog predsjednika Vlade, predstavio novi paket zakona kao uvjet uvođenju starih/novih mjera APZ-a, koji bi trebao riješiti probleme mladih i dugotrajno nezaposlenih. Osigurano je 1,5 mlrd kuna od kojih gotovo polovina za SOR. Prema ministrovu planu, do SOR-a će sada svaka osoba do 30 godina starosti jer se s obrtničkih zanimanja i fakulteta širi na četverogodišnju srednju školu. Odjeknula je i ministrova najava povećanja naknade zbog usklađivanja s minimalnom plaćom, ali je prešutio ukidanje plaćenog prijevoza koji se prebacuje na poslodavce s tim da ga oni nisu obvezni platiti. Lako je moguće da će SOR-ovac dobiti 200-tinjak kuna višu naknadu, ali izgubiti do 1.000 kuna plaćenog prijevoza! Ministar rada također prešućuje da su se do 2010. mladi bez iskustva kod svih poslodavaca (privatnih ili javnih) zapošljavali kao pripravnici, u radnom odnosu s radnim i socijalnim pravima te s plaćom, u pravilu, u visini 70 posto od plaće pripadajućeg radnog mjesta, ili putem ugovora o radu s probnim radom. Širenjem opsega SOR-a on sada mladima postaje jedinom ulaznicom na tržište rada, dok je pripravništvo posve nestalo.
SOR je, kao najpoznatiji oblik skidanja mladih iz evidencije nezaposlenih bez ulaska u zaposlenost, prisutan od 2010. u Zakonu o radu kao besplatan rad onih kojima su radno iskustvo ili stručni ispit zakonski uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja. Godine 2012. Zakonom o poticanju zapošljavanja SOR se veže uz mjere APZ-a i širi i na privatni sektor, uz mjesečnu novčanu naknadu za rad u punom radnom vremenu: prvo 1.600 kuna (iznos neoporezive stipendije), zatim 2.400 kuna (minimalna plaća), a uskoro bi trebala iznositi 2.620 kuna (usklađivanje s rastom minimalne plaće), s mirovinskim osiguranjem te, po potrebi, zdravstvenim. Kasnije je HZZ počeo plaćati i prijevoz.
Sada se mladi školuju bez prakse, praksu odrađuju po završetku škole kao besplatni radnici za poslodavce (i privatnog i javnog sektora) o trošku države (europskih i domaćih poreznih obveznika). Kvalitativne kontrole provedene prakse nema. Zaposlenost u Hrvatskoj gotovo da ne raste jer SOR-ovci nisu zaposleni, a poslodavci koji trebaju radnike sada uzimaju besplatne SOR-ovce. SOR se koristi i umjesto ugovora o radu s probnim radom – na taj način sama država potiče eroziju relativno stabilnih oblika rada ka nestabilnima jer rad započinje „neradnim“ odnosima. Konačno, SOR-ovci postaju nelojalna konkurencija radnicima, a dugoročno štete sami sebi jer pada cijena rada – naime, dugotrajno „upumpavanje“ znatnih sredstava u besplatan rad ne može proći bez poremećaja na tržištu rada.
Posljedice su da Hrvatska ostaje pri vrhu europske ljestvice po nezaposlenosti mladih, ali i one koja ukazuje na negativne demografske trendove.
Nastavlja se iseljavanje, zbog potplaćenosti i loših uvjeta rada, s nezaposlenošću na trećem mjestu razloga odlaska. Dodatno, svakim otvaranjem granice za strane radnike u deficitarnim zanimanjima država nastavlja rušiti cijenu rada i time potiče daljnje iseljavanje. Da ne bi bilo zabune – ne „prozivamo“ strane radnike (migracija je uvijek bilo i uvijek će ih biti, samo valja odgovorno upravljati migracijskim tokovima) već državu zbog nepokretanja kvalitetnijih mjera, koje sindikati godinama predlažu.
I ovoj je Vladi najvažnije „ušminkati“ statistiku, skinuti što više mladih iz evidencije HZZ-a, posebice stoga što se približavaju lokalni izbori. To što neće rasti zaposlenost, nevažno je.
Tijekom izrade navedenog paketa zakona ministar rada otvoreno je pregazio socijalni dijalog, zasigurno ne bez odobrenja predsjednika Vlade. Poslodavcima to nije problem, Vladine mjere idu njima u korist, ali je bilo važno isključiti sindikate. Istovremeno je zatražio naše razumijevanje i potporu za hitnost zakona (kreću 1. ožujka, mada ih je Vlada planirala tek za II. kvartal ove godine) jer njih su ionako „izradili njegovi vrhunski stručnjaci i tako su kvalitetni da će riješiti sve probleme“. Kao da prethodne vlade nisu tvrdile isto!
Nakon svega, pitamo se da li Vlada uistinu misli da će ovakve mjere zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske?
Mladen Novosel, SSSH, predsjednik, v.r.
Krešimir Sever, NHS, predsjednik, v.r.
Vilim Ribić, MHS, predsjednik, v.r.