Fra dr. Šimun Šito Ćorić, glasnogovornik Hrvatskog svjetskog kongresa (HKS) istaknuo je važnost organiziranja Hrvatskih svjetskih igara koje su se od 21. do 26. srpnja održale u Zagrebu, kao i konvencije HSK-a koje su pridonijele spajanju Hrvata iz dijaspore i Hrvata u domovini, a predstavljeno je i novo vodstvo HSK-a kroz iduće dvije godine.
“Mi se već 15 godina zauzimamo za dopisno glasovanje, da ne moramo putovati po 4 ili 5 sati da bi glasovali, a u Europi i po svijetu svugdje je prošlo dopisno glasovanje, sad i elektroničko”, rekao je Šito Ćorić, uz ostalo, ocijenivši kako to sad traže preko Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Spomenuo je i probleme s osobnim iskaznicama, kao i s uplatom poreza nakon umirovljenja kada se vrate iz dijaspore u domovinu.
“Za to sve sad imamo Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji to odrađuje za nas”, rekao je. Zahvalio je medijima koji su se “izdigli iznad tradicionalnih škrtosti prema nama”, sportskim savezima na ustupljenim igralištima, Gradu Zagrebu i Milanu Bandiću, Uredu predsjednika.
Kazao je kako je humanitarnom nogometnom utakmicom za Gunju između momčadi Hrvatskih svjetskih igara i Humanih zvijezda Hrvatske prikupljeno 46.000 kuna.
Predstavljajući novo vodstvo HSK-a rekao je kako je novi predsjednik Stjepan Asić iz Australije, a glavni tajnik Vinko Sabljo iz Švicarske.
Predsjednik Stjepan Asić je istaknuo važnost i kontinuitet rada Hrvatskog svjetskog kongresa te raširenost organizacije kao predstavničkog tijela svih Hrvata izvan domovine.
“Došlo je vrijeme da prestanemo sa stalnom kritikom – pokažimo se svojim radom”, zaključio je Asić.
Petar Kuntić, hrvatski političar iz Vojvodine, izabran u organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa, vidi to kao potporu Hrvatima u Vojvodini i jačanju njihove pozicije u matičnoj državi.
Fra Miljenko Stojić, koji vodi odjel Hrvatskog svjetskog kongresa pod nazivom – Središte za proučavanje komunističkih zločina nad Hrvatima u Mostaru, pojasnio je kako surađuju sa svim institucijama koje se bave sličnom tematikom.
Najavio je i izgradnju Groblje mira na Bilima, između Širokog Brijega i Mostara gdje će biti pokapani sve neidentificirane žrtve.
Predstavio je i knjigu “Udbini tajni popisi ‘državnih neprijatelja'” u nakladi Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima, Mostar, i Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Knjiga donosi nekoliko tisuća imena emigranata i njihove organizacije, kao i kodna imena onih koji su ih uhodili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa