Premijer Andrej Plenković na početku Vladine sjednice još jednom je izrazio sućut obitelji preminulog dječaka Gabrijela Bebića iz Metkovića, kao i žaljenje što se ta tragedija dogodila.
“Očekujemo slijedom aktivnosti koje je poduzelo Ministarstvo zdravstva, očitovanja zdravstvenih ustanova i konačni nalaz inspekcije koja je provela nadzor u Metkoviću i Splitu, kako bi se točno utvrdilo što su bili razlozi tragedije”, rekao je Plenković.
“Drugi slučaj koji je zgrozio hrvatsku jest slučaj strašnog nasilja koji se dogodio u Zadru prije nekoliko mjeseci i činjenica da je unatoč tome što je cijeloj javnosti razvidno, s obzirom na video snimke koje postoje, o kakvom se teškom kaznenom djelu, došlo gotovo čak i do zlorabljenja procesnih mogućnosti u tom procesu, sa učestalim zahtjevima za izuzećem sudaca, do činjenice da je protekao zakonski rok o maksimalnom trajanju pritvora, što je izazvalo i ogorčenje javnosti i zabrinutost da je moguće da se tako nešto u tako očitom primjeru događa”, rekao je Plenković.
Iduće godine 65.100 radnih dozvola stranima radnicima
Vlada je na sjednici odlučila da se u idućoj godini ukupno može izdati 65.100 radnih dozvola stranim radnicima, od čega je 15.000 dozvola za produženje već izdano.
Najveći broj dozvola iz Vladine odluke o godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje stranaca za iduću kalendarsku godinu odnosi se na djelatnosti graditeljstva, turizma i ugostiteljstva te prometa zbog najizraženijeg nedostatka radne snage u tim djelatnostima.
Od 50.100 dozvola za boravak i rad njih 41.810 je za novo zapošljavanje, 6.540 je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu te poljoprivredi i šumarstvu (do 6 mjeseci), 250 dozvola je u okviru premještanja unutar društva, a 1.500 dozvola je za provedbu strateških investicijskih projekata za koje u ovom trenutku nisu poznata zanimanja potrebna za njihovu provedbu.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je kako se tom odlukom povećavaju kvote za zapošljavanje stranih radnika za 20.331 dozvolu više u odnosu na ovu godinu, od kojih je gotovo 13.000 za sektor turizma i građevine.
Time želimo osigurati stabilnost dotoka rade snage gospodarstvu i podupiremo gospodarski rast koji je za iduću godinu procijenjen na 2,9 posto, poručio je Pavić.
KU za znanost i visoko obrazovanje nakon gotovo pet godina
Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila te zaključkom ovlastila ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak za potpisivanje prijedloga Kolektivnog ugovora (KU) za znanost i visoko obrazovanje te Dodatka ugovoru, nakon što je on otkazan još prije gotovo pet godina.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ističe ovaj KU izuzetno važnim za sustav znanosti i visokog obrazovanja. Pregovori su, navela je, trajali 16 mjeseci, a završeni su početkom ovog mjeseca.
Novi KU od materijalnih prava, između ostaloga, regulira pravo zaposlenika u suradničkom, stručnom i nastavnom zvanju i na radnom mjestu na povrat troškova povezanih s izradom, tiskom i opremom doktorske disertacije u visini do najviše 3500 kuna, a koji se dokazuju računima, kao i pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji te prava vezana uz troškove poslijediplomskih doktorskih studija.
Kolektivnim ugovorom se potiče i znanstvena izvrsnost jer se po prvi puta u normi, osim nastavnog, vrednuje i znanstveni rad te rad na projektima.
Novi KU omogućava i fleksibilnu podjelu radnog vremena odnosno neće više biti nužno da je ono pola nastava, pola znanost, a dodatkom KU-a uređuje se i osiguravanje dodatka na plaću za radna mjesta s posebnim uvjetima rada u iznosu 10, 12 ili 15 posto osnovice za izračun plaće u javnim službama (npr. zaposlenici koji rade s opasnim materijalima).
Za štete od elementarnih nepogoda 19,9 milijuna kuna
Za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u ovoj te dijelom u prošloj godini, Vlada je odobrila 19,9 milijuna kuna žurne pomoći.
Od tog iznosa, 3,2 milijun raspoređuje se za potvrđene štete u građevini, a 16,7 milijuna kuna za potvrđene štete na poljoprivredi, a pomoć će se davati u postotku od potvrđene štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi te na stambeno građevinskim objektima fizičkih osoba.
Vlada je uredbom odredila i kriterije za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za iduću godinu, procijenjenih na nešto više od 483 milijuna kuna.
Prema uredbi, 35 posto prihoda dodjeljivat će se organizacijama koje promiču razvoj sporta, 4,19 posto onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti, 12,5 posto onima koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, 19,1 posto onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, 3,7 posto onima koje se bave tehničkom kulturom, 12,28 posto onima koje se bave kulturom, 1,96 posto onima koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih te 11,27 posto onima koje pridonose razvoju civilnog društva.
Registar stvarnih vlasnika tvrtki bit će javno dostupan
Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj bit će javno dostupan, predviđeno je izmjenama i dopunama Zakona o o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je Vlada u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru, usklađujući taj zakon s novim EU propisima.
Obrazlažući na Vladi prijedlog izmjena i dopuna tog zakona, ministar financija Zdravko Marić izjavio je da su dva najvažnija pitanja koji se uređuju ovim prijedlogom zakona, prvo da se u hrvatsko zakonodavstvo uvode nove definicije i obveznici – definicije virtualnih valuta, virtualne imovine i pružatelja skrbničke usluge novčanika – i drugo rješava pitanje registra stvarnih vlasnika.
Janaf i Plinacro izuzeti od obveze uplate dijela dobiti u proračun
Vlada je u četvrtak odlukom izuzela dvije tvrtke od strateškog i posebnog interesa – Janaf i Plinacro – od obveze uplate dijela dobiti iz prošle godine u državni proračun za 2018. godinu.
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da su već prije neke kompanije izuzete od uplate dijela dobiti u ovogodišnji državni proračun, a da se sada izuzimaju i Janaf te Plinacro, jer se te dvije kompanije nalaze u investicijskom ciklusu.
Što se tiče Janafa, riječ je, kazao je, o ulaganjima u izgradnju novih spremnika za skladištenje nafte, dogradnju skladišnih kapaciteta za derivate, generalne remonte ranije izgrađenih spremnika te ulaganje u povećanje sigurnosti sustava.
Plinacro, pak, ulaže u aktivnosti vezane za ostvarivanje nužnih, planiranih i odobrenih ulaganja u plinsku infrastrukturu i strat
VMZLZ dobila suglasnost za refinanciranje kredita
Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) će po povoljnijim uvjetima refinancirati postojeći kredit, nakon što je Vlada u četvrtak ovlastila ministra mora, prometa i infrastrukture da s koncesionarom zračne luke potpiše ugovor kojim se daje suglasnost za refinanciranje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa