Vlada će novcem iz proračuna osigurati stambeno zbrinjavanje stanovnika obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene na području Hrvatske Kostajnice i drugih područja u kojima su stanovnici pretrpjeli veliku materijalnu štetu zbog klizanja tla, te će ukloniti ostatke porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada.
Zbrinjavanje stanovnika i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada će se provoditi nakon utvrđivanja činjeničnog stanja i procjene šteta temeljem kriterija koje će propisati Vlada na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji su zaduženi za provedbu Zaključka.
Vlada u Sabor uputila konačni prijedlog zakona prema kojemu će Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) prestati s radom, a njegovu imovinu, financijska sredstva i djelatnike preuzet će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Konačnim prijedlogom zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, postići će se povećanje učinkovitosti rada u području energetike, okupljanje stručnog kadra na jednom mjestu, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima te objedinjavanje poslova uz smanjenje troškova poslovanja.
Poslove Centra iz djelokruga energetike preuzet će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dok se poslovi investicijskog sektora i sektora za javno privatno partnerstvo više neće obavljati.
Provedbom novog zakona ostvarit će se uštede u državnom proračunu, pa se s aspekta smanjenja rukovodećeg kadra za jednog rukovodećeg zaposlenika očekuje ušteda u iznosu od 166 tisuća kuna godišnje, dok se prestankom plaćanja zakupa poslovnog prostora smanjuju materijalni troškovi za ovu i iduću godinu, što će donijeti godišnju uštedu od 702 tisuće kuna.
CEI je osnovan u ožujku 2012., prvi predsjednik Upravnog odbora bio je Dragan Marčinko, naslijedio ga je godinu kasnije Josip Borak, dok je aktualni predsjednik Boris Draženović na tu funkciju došao u kolovozu 2015. Od 2012. do 2014. član Uprave CEI-a bio je Ante Ramljak, donedavni izvanredni povjerenik u Agrokoru.
Predlaže se obvezno članstvo u HPK za korisnike potpora
Članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) bit će obvezno za poljoprivrednike koji dobivaju potpore, a članarina neće moći biti veća od šest kuna mjesečno, prijedlog je iz novog zakona o HPK koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru.
Prijedlogom novog zakona uređuje se status, ustroj, poslovi i zadaci, članstvo i način financiranja HPK, a njime se želi ojačati utjecaj i tržišna pozicija poljoprivrednika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG).
Novim bi se zakonom utvrdilo obvezno članstvo u HPK poljoprivrednika koji su korisnici potpora, a koju po barem jednoj osnovi ostvaruju iz državnog proračuna, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda.
Maksimalan iznos članarine ne smije prelaziti šest kuna mjesečno, što znači da godišnje može iznositi maksimalno 72 kune. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna.
HPK je osnovan 2009. godine, a članstvo je najprije bilo obvezno za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i prave osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Međutim, izmjenama Zakona o HPK 2012. godine ukinuto je obvezno i uvedeno dobrovoljno članstvo.
Uz članarinu, zakon predviđa da se Komora može financirati i sredstvima ostvarenim obavljanjem vlastite djelatnosti, sredstvima državnog proračuna te od izvanrednih prihoda (darovi, donacije, sponzorstva i dr.).
Inače, u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2017. godine upisano je ukupno 164.458 poljoprivrednika, od čega je prema organizacijskom obliku obavljanja djelatnosti poljoprivrede upisano 2.554 trgovačkih društava, 2.174 obrta, 347 zadruga, 192 ostalih oblika pravnih osoba, te 159.191 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Plenković: 23 pacijenta sa spinalnom mišićnom atrofijom bit će uključena u kliničku studiju i dobiti lijek
Premijer Andrej Plenković najavio je u četvrtak da će 23 hrvatska pacijenta koja boluju od spinalne mišićne atrofije (SPA) biti uključena u kliničku studiju koju će u Hrvatskoj provoditi farmaceutska tvrtka Hoffmann-La Roche i dobiti novi lijek za svoju bolest koji bi trebao poboljšati njihovo zdravstveno stanje.
Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu razgovarao s ključnim čovjekom velike farmaceutske kompanije Hoffmann-La Roche, a plod tog razgovora bio je intenzivan kontakt između predstavnika te kompanije u Zagrebu, Ministarstva zdravstva i svih nadležnih službi.
Dogovoreno je da će 23 pacijenta koji pate od SPA tipa 1, 2 i 3, a moguće kasnije i pacijenti s tipom 4 te bolesti, na temelju svih potrebnih odluka koja su etička povjerenstva već donijela, biti uključeni u studiju koju Hoffman-La Roche provodi u još nekoliko zemalja, među kojima je i Hrvatska, dodao je.
Pacijenti neće dobiti Spinrazu, koju su tražili roditelji malih pacijenata, već se radi o novom lijeku za koji Plenković vjeruje da će bitno poboljšati zdravstveno stanje oboljelih od SPA.
Dodatnih 4,36 milijuna kuna za liječenje neuroblastoma
Vlada je na sjednici prihvatila i prijedlog Ministarstva zdravstva da se kroz preraspodjelu unutar državnog proračuna za 2017. osiguraju dodatna sredstava Klinici za dječje bolesti Zagreb u iznosu od 4,36 milijuna kuna za nabavu lijeka Dinutuximab beta Apeiron za djecu koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma.
Klinika za dječje bolesti referentni je centar Ministarstva zdravstva u kojem se provodi liječenje djece s neuroblastomom, na temelju pozitivnog mišljenja povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje je procjenjivalo stručno-medicinsku opravdanost primjene lijeka za svakog pojedinog pacijenta, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić .
U cilju osiguranja potrebnih sredstava, namijenjenih liječenju oboljele djece započetom u 2017. godini, a nastavljenom u 2018. godini, zadužuje se Ministarstvo financija da preraspodjelom unutar proračuna za 2018. godinu osigura sredstva Ministarstvu zdravstva u iznosu od 4.361.888 kuna.
Ministarstvo zdravstva se zadužuje da osigurana sredstva doznači Klinici za dječje bolesti Zagreb, a Klinika za dječje bolesti Zagreb se zadužuje da Ministarstvu zdravstva dostavi izvješće o utrošku sredstava, stoji u odluci.
Prihvaćen nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja
Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji bi se potpisao na godinu dana kako bi se u međuvremenu iznašlo kvalitetno zakonsko rješenje koje bi omogućilo da se za pregovore za sljedeći Kolektivni ugovor uključi i Hrvatski liječnički sindikat.
Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zaključen je 2. prosinca 2013. godine na vrijeme od četiri godine, a u njemu sadržana pravna pravila produženo su se primjenjivala tri mjeseca nakon njegova isteka, tj. do 2. ožujka 2018. godine.
Pregovori za sklapanje novoga kolektivnog ugovora započeli su 14. veljače, a Nacrt kolektivnog ugovora parafirale su vladina i sindikalna strana, izvijestio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
U kolektivnom pregovaranju sudjelovali su reprezentativni sindikati – Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i u predloženom Nacrtu zadržane su sve odredbe do sada važećega Kolektivnog ugovora i njegovih Dodatka, odnosno zadržava se ista razina materijalnih i drugih prava zaposlenih u sustavu zdravstva i zdravstvenoga osiguranja
Provedba predloženog Nacrta kolektivnog ugovora neće zahtijevati dodatna financijska sredstva u 2018. godini i 2019. godini, odnosno ostat će unutar financijskih sredstava isplaćenih u 2017. godini u ukupnom iznosu od 11,598 milijardi kuna, dodao je.
U Sabor je upućen konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrani kojim se, uz ostalo, utvrđuje ovlast načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH da može, zbog povećanja operativnosti postupanja, zapovjediti privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi OS.
Također, u saborsku je proceduru upućen i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službi u Oružanim snagama RH kojim se, među inim, predlaže skraćenje trajanja prvog ugovora za vojnika/mornara s četiri na dvije godine te uvođenje posebnih naknada za stražu, dežurstvo i rad na terenu.
Za uplate stambene štednje u ovoj godini maksimalan poticaj 90 kuna
Građanima koji u ovoj godini uplate 5.000 kuna stambene štednje država će dati 90 kuna poticaja, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada, koja je usvojila odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini
Vlada je, naime, utvrdila da postotak državnih poticajnih sredstava za ovu godinu iznosi 1,8 posto pa za iznos uplate od 5.000 kuna to može iznositi najviše 90 kuna.
Državna poticajna sredstva za stambenu štednju koja će se uplatiti u ovoj godini bit će isplaćena iz državnog proračuna za 2019. godinu.
U tu je svrhu u projekcijama državnog proračuna za 2019 godinu planirano 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.
Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine, a za ovu godinu to za uplatu 5.000 kuna maksimalno može biti 90 kuna.
Time je nastavljen daljnji pad iznosa poticaja za stambenu štednju, jer od uvođenja te formule, a s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine u godinu iznos poticaja je sve manji.
Predlaže se uspostava željezničkog teretnog koridora “Alpe-zapadni Balkan”
Vlada je na sjednici upoznata i s pismom namjere kojim se predlaže uspostava željezničkog teretnog koridora “Alpe-zapadni Balkan”.
Uspostavu tog koridora predlažu Savezno ministarstvo prometa, inovacija i tehnologije Republike Austrije, Ministarstvo prometa, informatičke tehnologije i veza Republike Bugarske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije i Ministarstvo infrastrukture Republike Slovenije.
Po riječima ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića, cilj tog pisma namjere je izražavanje političke volje potpisnika za uspostavom željezničkog teretnog koridora Alpe – zapadni Balkan. Ukoliko Europska komisija donese odluku o sukladnosti tog prijedloga, potpisnice pisma namjere obvezuju se bez odgode uspostaviti taj koridor najkasnije dvije godine od stupanja te odluke na snagu.
“U prvoj fazi uspostava željezničkog teretnog koridora odvijat će se na teritoriju navedenih država članica EU, a potom će se proširiti na držano područje Republike Srbije, čim se za to u toj državi ostvare pravni temelji”, rekao je Butković.
Saboru predloženo da obveže HRT na daljnju racionalizaciju troškova
Vlada je u četvrtak predložila Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o poslovanju HRT-a za 2016. godinu, ali i da taj javni servis, zbog iskazanih problema u poslovanju, obveže na izradu plana smanjenja kreditnog zaduženja, racionalizacije troškova poslovanja, smanjenja troškova vanjskih suradnika, povećanja efikasnosti stalno zaposlenih djelatnika i provedbu restrukturiranja.
“Iskazani rezultati u Izvješću upućuju da je došlo do određenih pozitivnih pomaka u poslovanju HRT-a, što je vidljivo kroz povećanje ostvarene dobiti, ali i dalje treba smanjivati troškove poslovanja, posebice u dijelu troškova vanjskih suradnika, i istovremeno poduzimati aktivnosti u cilju povećanja likvidnosti i smanjivanja zaduženosti”, kazao je državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl obrazlažući Vladin prijedlog Saboru.
Prema Izvješću, ukupni prihodi HRT-a u 2016. godini iznosili su 1,393 milijardu kuna i bili su niži za 0,4 posto (5,5 milijuna kuna) od ostvarenja u 2015. godini, a manji za 1,1 posto (15 milijuna kuna) u odnosu na plan za 2016. godinu.
Ukupni rashodi bili su 1,363 milijardu kuna i niži su za 1,3 posto (17,6 milijuna kuna) od ostvarenja u 2015. godini i manji za 2,5 posto (34,6 milijuna kuna) u odnosu na plan za 2016. godinu.
Ostvarena dobit u 2016. godini u iznosu od 30,3 milijuna kuna viša je 66 posto u odnosu na 2015. godinu (18,3 milijuna kuna) i 182,4 posto u odnosu na plan za 2016. godinu.
HRT ima aktivnih sedam dugoročnih kredita, ukupne vrijednosti 375,8 milijuna kuna, namijenjenih reprogramu kratkoročnih kredita, financiranju troškova restrukturiranja (otpremnine i investicije) te obrtnih sredstava.
Realizacija troškova vanjskih suradnika u odnosu na 2015. godinu manja je i iznosi 89,1 milijun kuna (u odnosu na plan smanjenje je 3,8 posto). Iako je u 2016. godini smanjen broj radnika, ostvareni su veći troškovi plaća zbog sudskih i izvansudskih nagodbi u ukupnom iznosu od 1,21 milijun kuna.
Vlada je na sjednici prihvatila i Nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije zbog isteka mandata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa