Već jedno vrijeme u Münchenu u Njemačkoj traje suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču. U travnju je kao svjedok pozvan i Vice Vukojević, svojevremeno prvi predsjednik saborske Komisije za žrtve rata i poraća. Vukojević je uz ostalo rekao da je unutar Komisije Slavko Goldstein preuzeo zadatak dostaviti Komisiji detaljne popise Židova stradalih tijekom Drugog svjetskog rata, ali to nikad nije učinio. Kako se imena stradalih Židova nalaze i na jasenovačkom popisu žrtava, to nedostavljanje možda ima veze s nepravilnostima u samom popisu. Da bi se o tome bolje promislilo, vrijedi prvo ukratko sažeti prethodno uočene nepravilnosti te dodatno pokazati i neke nove.

Kao što je već pokazano u prethodnim člancima (Pouzdanost, popunjenost i samodosljednost ‘Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’, Istraživanje pokazalo – popis žrtava u Jasenovcu nije vjerodostojan!, ‘Poimenični popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ i njegovo nepodudaranje s izvorišnim dokumentima i Kolika je cijena nepravilnosti popisa jasenovačkih žrtava?), mrežni popis žrtava spomen područja Jasenovac često doživljava promjene usprkos drukčijim izjavama Slavka Goldsteina. Pokazano je da je smrt nekih osoba na popisu blago rečeno krivo pretpostavljana na temelju brzopletog čitanja knjiga koje su navedene kao izvor podataka i pogrešnog zaključivanja, na popisu su se nalazili i ljudi koji se nalaze i na popisu žrtava logora Buchenwald, a za još neke ljude postoje zabilješke da su 1948. otišli iz Sarajeva u Izrael, ali su ipak na popisu žrtava. Informacije za te zabilješke je pripremila dr. Esther Gitman, američka stručnjakinja židovskog podrijetla za holokaust na području Jugoslavije. Vrijedi spomenuti da je ona na temelju materijala iz Hrvatskog državnog arhiva sastavila i popis preživjelih iz Zagreba koji je javno dostupan u elektroničkom obliku i o kojem je moguće više pročitati na stranici http://www.jewishgen.org/databases/Holocaust/0153_Zagreb_survivors.html.

Zanimljivo je da i na ovom popisu postoje osobe koje je moguće pronaći i na trenutnoj verziji mrežnog popisa spomen područja Jasenovac. Ako se gleda istovremeno podudaranje imena, prezimena, godine i mjesta rođenja te imena oca, na oba popisa se nalazi sljedećih deset osoba: Marija Apfel, Slavko Bachrach, Alfred Bienenfeld, Hermina Friedmann, Milan Fuchs, Adolf Klemer, Đuro Pichler, Benjamin Schlesinger, Božo Schwarz, Bruno Weiss. Postoji i šest osoba za koje se na mrežnom popisu spomen područja Jasenovac kao mjesto rođenja navodi Zagreb, na popisu preživjelih iz Zagreba neko drugo mjesto rođenja, ali i dalje postoje poklapanja u imenu, prezimenu, godini rođenja i imenu oca. Nepoklapanje u mjestu rođenja prividno postoji i za navedenog Adolfa Klemera, ali je u za njega dostupnim napomenama moguće vidjeti da je prema drugim izvorima rođen na istom mjestu koje se spominje i u popisu preživjelih. Zbog toga, ali i zato što je prethodno već jasno pokazano da je mrežni popis pun pogrešaka i čestih promjena što se tiče različitih podataka, možda je i to i ovdje slučaj pa vrijedi spomenuti i osobe s nepoklapanjem mjesta rođenja, ali s poklapanjem ostalih podataka: Mavro Armuth, Herman Bienenfeld, Mavro Fuchs, Izidor Fussmann, Pavao Vogel, Vilim Weinrebe. Za kraj vrijedi još spomenuti Tildu Wachs za koju nijedan popis ne navodi koliko je stara ni ime oca, Franju Weinera za kojeg također nijedan popis ne navodi godinu rođenja, ali oba navode isto ime oca te Perlu Kahan za koju popis preživjelih iz Zagreba ne navodi godinu i mjesto rođenja, ali je ime oca isto kao i Perli Kahan koja je prema mrežnom popisu spomen područja Jasenovac rođena u Zagrebu. Od spomenutih devetnaest osoba za njih sedamnaest je na mrežnom popisu spomen područja Jasenovac u napomeni spomenuto da im je jedan od izvora podataka “Popis žrtava Drugog svjetskog rata” Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine, a za njih dvanaest je to i jedini navedeni izvor podataka. Taj je popis bio naveden i kao jedan od izvora podataka za spomenute Cezara Kabilja i Rudolfa Martona, a u prethodnom članku pokazano da taj popis sadrži i druge očito netočne podatke što se ovdje samo dodatno potkrepljuje.

Ove kao i prethodne nepravilnosti u popisu pronađene su u slobodno vrijeme različitih autora članaka i to ne odlaskom u arhive, ne prelistavanjem knjiga, već isključivo relativno jednostavnom obradom javno dostupnih elektroničkih podataka. Ako netko tko nije povjesničar niti je previše upućen u ovo područje uspije pronaći ove, a i druge, trenutno neobjavljene nepravilnosti, kako to da ih nije pronašao primjerice Slavko Goldstein? Budući da se njegovo mišljenje često može čuti ili pročitati kad se u medijima govori i piše o stradavanju Židova u Hrvatskoj i budući da je autor i urednik brojnih radova o logoru Jasenovac, za pretpostaviti je da se radi o dobrom poznavatelju te tematike. Nameću se dva moguća odgovora na pitanje. Jedan od tih odgovora je da Slavko Goldstein zaista zna za ove nepravilnosti, ali jednostavno iz ovih ili onih razloga skriva istinu. Drugi od tih odgovora je da Slavko Goldstein zapravo i nije toliko sposoban koliko se to možda čini što je u tom slučaju veliki problem jer bi to značilo da o stradavanju Židova u Hrvatskoj progovara i piše nedovoljno upućena osoba. Ovi odgovori su možda i ključ za razumijevanje njegove izjave da se popis žrtava ne mijenja. Koji god od odgovora da je točan, za zaključiti je da s jednim dijelom rada Slavka Goldsteina nešto nije u redu. Odmah valja naglasiti da ponuđeni odgovori ne predstavljaju nikakvo ciljano omalovažavanje cjelovitog rada Slavka Goldsteina – oni se jednostavno nameću logičkim razmišljanjem. Što drugo iz priloženoga zaključiti? Možda je istinitost jednog od ovih dvaju odgovora moguće dodatno potkrijepiti i ovogodišnjim izjavama Slavka Goldsteina u kojima kritizira ravnateljicu spomen područja Jasenovac Natašu Jovičić nakon što je izostala njezina reakcija na upozorenje dr. Stjepana Razuma o velikim nepravilnostima u mrežnoj verziji popisa jasenovačkih žrtava. Ona je ranije u jednom od izdanja Globusa izjavila da sve podatke treba istražiti da se stane na kraj manipulacijama. Želi li je možda Slavko Goldstein spriječiti u mogućem otkrivanju istine ili možda nije dovoljno sposoban da shvati da popis zaista treba istražiti? Naravno, moguće je da se radi i o nečem trećem, ali na temelju javno dostupnih informacija ovi odgovori se zasigurno nameću među prvima.

Jesu li ovdje i u prethodnim člancima spomenute osobe jedine za koje je moguće pokazati da se nalaze i na drugim javno dostupnim izvorima? Nisu i o tome će biti riječi vrlo vjerojatno već u nekom sljedećem članku. U slučaju da postoji još čitatelja koji su zainteresirani za ovu temu i imaju dodatna pitanja ili i sami žele proučavati popis, ali im je oblik dostupan na stranicama spomen područja Jasenovac iz nekog razloga nepraktičan, mogu se slobodno javiti na adresu elektroničke pošte jasenovacki.popis@gmail.com. Osim aktualne verzije popisa, moguće je zatražiti i mnoge prethodne tako da se zainteresirane strane bilo kojeg opredjeljenja mogu uvjeriti u prirodu promjena koje se događaju na popisu. Čitatelji skloniji programiranju mogu zatražiti i programski kod kojim se cijeli popis ovisno o brzini korištene veze prema Internetu može skinuti za nekoliko minuta te tako i sami pratiti dinamiku promjena popisa. Također, ako nekoga zanima postoji li na popisu neka osoba koja je rođena u određenom mjestu ili njegovoj blizini ili neki drugi podatak, također se slobodno može javiti na spomenutu adresu. Vrijedi spomenuti da je i slučaj Nikole Lipka koji je bio uvršten na popis žrtava, iako je umro mnogo godina nakon rata, otkriven i istražen upravo na temelju rada osobne inicijative Tomislava Lipka. Osim zahtjeva za podacima, rado će se primiti i bilo kakvi savjeti.

Izvor: narod.hr
Photo: snimka zaslona