Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak izrazila je u srijedu zabrinutost jer se djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom nakon vještačenja ukida, smanjuje ili onemogućava ostvarivanje prava, a po podacima o broju nezavršenih predmeta vještačenja stječe se dojam da se javnost usmjerila na prebrojavanje koliko je postupaka završeno, umjesto na bitnu činjenicu da treba unaprijediti postupak vještačenja.
Problemi u radu Zavoda za vještačenje
Kako bi osobe s invaliditetom pravovremeno ostvarile odgovarajuću potporu, pravo i zaštitu, sustav vještačenja mora biti profesionalan, protočan, pristupačan, objektivan i nepristran, ističe Slonjšak u priopćenju.
U radu Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), odnosno Jedinstvenog tijela vještačenja, bilo je poteškoća i nedostataka već od početka rada, 1. siječnja 2015. Slonjšak smatra da su glavni razlozi za to nedovoljna ekipiranost sa stručnjacima i nedostatak vremena za edukaciju za primjenu nove Uredbe o metodologiji vještačenja.
Teškoće i objektivni problemi moraju se žurno sanirati i potom treba uložiti napore u podizanje kvalitete sustava vještačenja i uklanjanje postojećih zapreka, poručila je Slonjšak.
Na slučajeve kada je osobama s Downovim sindromom odbijeno pravo na novčani dodatak, tj. invalidninu, u srijedu je na sjednici Hrvatskog sabora upozorila zastupnica Mosta i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja-Linić. Obećala je da će poduzeti sve mjere i provesti detaljnu provjeru kako bi se doznalo u koliko je slučajeva donesena takva prvostupanjska odluka.
Strenja-Linić: Trenutno 37.000 osoba čeka na ostvarivanje svojih prava
Podsjetila je da se koncept Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, koji je donijela prošla Vlada, činio dobrim, ali je razočarao u praksi, pa trenutno 37.000 osoba čeka na ostvarenje svojih prava. Velikim problemom smatra nedostatak stručnjaka, pa tako vještaci koji su prije procjenjivali invalidnost i obavljali preglede osoba prije umirovljenja sada obavljaju preglede djece, što je potpuno neprimjereno.
Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić poručila je s Vladine sjednice da su osobe s Downovim sindromom nepravilno i nepravedno isključene i izuzete od prava koje im pripada, pa će to biti ispravljeno u najkraćem roku.
Naknadno je ustvrdila da je vrlo osjetljiva problematika te djece samo djelić velikog problema u sustavu socijalne skrbi nastalog nakon 1. siječnja 2015., kada je donošenjem Uredbe i formiranjem Jedinstvenog tijela vještačenja izrazito usporena i otežana realizacija prava najosjetljivijih i socijalno najugroženijih društvenih skupina.
Šikić: Pokrenuta je reorganizacija sustava
Novo vodstvo Ministarstva već je stupanjem na dužnost uočilo niz nepravilnosti, nelogičnosti, kao i neusklađenost rada ZOSI-a s pravilima medicinske struke, te da Uredba nije usklađena sa Zakonom o socijalnoj skrbi, pravilnicima HZZO-a i HZMO-a. Takvo je stanje bilo povod da se uspostavi novo ravnateljstvo ZOSI-a koje je odmah pokrenulo reorganizaciju sustava i izmjenu postupka medicinskog vještačenja.
Tim promjenama ZOSI i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ne samo da će poboljšati razinu zaštite prava osoba s Downovim sindromom, već će obuhvatiti i sve ostale socijalno ili zdravstveno ugrožene skupine, poručuje ministrica Šikić.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak podsjeća da, prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, invaliditet mora uključivati oštećenje, posljedicu, funkcionalnu (ne)sposobnost i odnos okoline, stoga kod procjenjivanja težine invaliditeta treba vrednovati prvenstveno gubitak funkcionalne sposobnosti.
Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je da se pravo na osobnu invalidninu priznaje osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Konkretno, u slučaju prava osoba sa sindromom Down, nije odlučujuće samo postojanje dijagnoze, već i njezine posljedice kao što su oštećenja i stanja na funkcioniranje osobe, ističe Slonjšak.
ZOSI je ustanova u kojoj liječnici vještaci, specijalisti različitih profila, u vijećima sa stručnim suradnicima nemedicinskim vještacima (socijalni radnici, psiholozi, edukatori-rehabilitatori, logopedi, pedagozi) vještače osiguranike i korisnike prava iz nekoliko sustava (HZMO, HZZO, sustav socijalne skrbi, Ministarstvo branitelja). Prije 1. siječnja 2015. ti su se postupci obavljali na šest mjesta u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa