Kakav proces tranzicije očekuje Hrvatsku do uvođenja eura? Hoće li šest mjeseci biti dovoljno za pripremu poslovnih sustava? Jesu li banke spremne? Kako će se preračunati plaće? Hoće li cijene pod krinkom inflacije eksplodirati? Kako će se provesti konverzija kredita?
O tim temama u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade, ekonomski analitičar Velimir Šonje, Mihael Faulend, viceguverner HNB-a i Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika.
Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja rekao je kako je presudna bila jučerašnja odluka kada je objavljeno da je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u eurozonu.
– To smatramo iznimnim uspjehom jer se time bavimo nekoliko godina, još od kraja 2017. kada smo pripremili strategiju. Proces je temeljito napravljen, brzo i efikasno smo pregovarali. Hrvatska je u situaciji, u smislu pripremnih radnji, sve na vrijeme i u roku i mi ovaj ciklus i pripreme do 1.1.2023. stižemo i što se tiče nekih prepreka ne vidimo ih, rekao je.
– Šanse da zapnemo su ravne nuli, rekao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar.
Istaknuo je kako ne vidi na čemu bi se mogli poskliznuti jer je politički proces na čvrstim tračnicama i stvari su izvjesne.
Neće se dogoditi veliki rast plaća i životnog standarda
– Neće se dogoditi veliki rast plaća i životnog standarda u tri mjeseca nakon što se dogodi, ali u ranijim krizama uvijek smo padali više od drugih zemalja i puno se teže izvlačili iz tih recesija. Korona kriza 2020. je bila prva recesija kroz koju smo brzo prošli i vrlo brzo se oporavili, a jedan od razloga je što smo ušli u europski tečajni mehanizam. Monetarna integracija je u tom trenutku recesije 2020. ojačana i to nam je pomoglo da brže izađemo iz recesije od drugih zemlja. U nekoj budućoj recesiji imat ćemo još širi spektar instrumenata jer će naše obveznice imati puno šire tržište za plasman, jer će se operacije Europske središnje banke odnositi i na hrvatske državne obveznice…, rekao je.
Mihael Faulend, viceguverner HNB-a rekao je kako očekuju da će fiksni tečaj konverzije biti 7.50.
– Pokazalo se još od 1993. godine, da je naš tečaj vrlo stabilan i kada smo u srpnju 2020. ušli u tečajni mehanizam on se još više stabilizirao. S obzirom na minimalne pomake u protekle dvije godine očekujemo da će se tečaj samo potvrditi i tu nitko ne treba očekivati bilo kakvo iznenađenje, istaknuo je.
Dodao je kako uspostavljeni koordinacijski odbori koji djeluju već godinu dana.
– Postoje akcijski planovi koji se izvršavaju. Sve što se sada događa za nas nije nikakvo iznenađenje. Mi sustavno radimo već pet godina. Ovo je sad finale i ne očekujemo iznenađenja, istaknuo je.
Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika rekao je kako izvoznici zagovaraju ulazak u eurozonu, te da smatra da je iznimno važno da što prije uđemo u eurozonu.
Mi smo u tri krize
– Mi smo u tri krize. Nije COVID kriza bila prva, prije toga u studenom je došlo do prekida dobavnih lanaca iz Kine. Trideset i osam posto roba iz Kine postalo je neisplativo zbog porasta cijena transporta. COVID je uletio i donio novu krizu, a agresija Rusije na Ukrajinu donijela je treću krizu.
Dodao je kako zaboravljamo da 2/3 izvoza i 2/3 uvoza dolazi iz europske zajednice.
– Mi smo visoko eurizirani i svaki poremećaj s eurom, a da nismo u toj istoj zoni i da ne dobivamo podršku od centralne EU banke za nas je opasnost, rekao je dodavši da ulazak u eurozonu nije kraj nego početak vožnje po divljim vodama.
– Moramo razgovarati da se dio sredstava iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost preusmjeri na izgradnju infrastrukture za energetiku. Moramo doći u situaciju da bar 50 posto energije potrebne za 18 mjeseci možemo skladištiti kod nas. I kad dođe kriza mi imamo 50 posto energije koju skladištimo i 20 posto vlastite i došli smo na 70 posto energije kojoj kontroliramo cijenu, tek 30 posto je krizna energija, rekao je.
Plaće i kupovna moć
Kad je riječ o plaćama, Savić je rekao da su plaće u Hrvatskoj zadnjih pet godina porasle za prosječno 32 posto.
– Stanje na tržištu rada ima pozitivne trendove. Naša prosječna plaća u eurima je nešto viša od 1000 eura i trend rasta plaća bilježi se kontinuirano. Nama je cilj da uđemo u euro s prosječnom plaćom iznad 1000 eura. Taj ulazak doprinosi stabilnosti, jačanju hrvatskog gospodarstva, izvoza i konkurentnosti, istaknuo je.
Šonje je rekao kako je zbog inflacije kupovna moć zabilježila pad, te da smo mi s realnim plaćama 2.7 posto ispod istih mjeseci prošlih godina.
– To nema veze s uvođenjem eura. Mi smo naučili u zadnjih 6-8 mjeseci da inflaciju nećemo dobiti zbog uvođenja eura već je inflacijski proces uvezen iz vana zbog cijena energenata, ratni šok. To je globalni fenomen koji se dogodio posvuda i zato je taj životni standard u padu.
Dodao je i kako je za nadati se, ukoliko ne bude dodatnih naftnih i energetskih šokova oko cijena na jesen da će inflacija polako usporavati.
Krediti i kamatne stope
Faulend se osvrnuo na kredite. Rekao je kako će se konverzija u bankama i kredita i depozita odvijati automatski, te da građani neće morati ići u banke.
– Kamatne stope one koje su bile fiksne ostaju fiksne, one promjenjive ostaju promjenjive, a parametri, ako postoji potreba, minimalno će se prilagođavati, ali ne na štetu građana već na štetu banaka. Cijeli taj proces s financijske strane neće ošteti građane, neće se naći u lošijem položaju nego bi bili da nije uveden euro, istaknuo je.
Cijene nekretnina
Šonje je komentirao i cijene nekretnina.
– Cijene su na vrhuncu bile 2008. onda su dugo podale i trebalo im je 11 godina da premaše razinu iz 2008. i sad imamo veliki rast cijena nekretnina prije nego uvodimo euro. To je zato jer cijene nekretnina ovise o gospodarskoj aktivnosti i kamatnim stopama koje su sada najniže u povijesti. Gdje će cijene biti za 2, 3, 5 godina, ne znam i neću spekulirati, ali ta tema nema puno veze s uvođenjem eura, rekao je.
Bago je dodao kako smatra da je jedna od važnih stavki za cijene nekretnina inflacija.
– Ako ona raste građani koji imaju novce nisu bas previše maštoviti, da bi zaštitili novac kupuju nekretnine, a kad počnu kupovati nekretnine onda potražnja raste i cijena raste. Važan je psihološki moment kad je u pitanju inflacija, a kod nas inflacija raste.
Naše društvo je ionako već visoko eurizirano
– Ovaj proces koji smo dugo vodili, strateški promišljali i učinili sve da bude transparentan, da štitimo potrošače, kad gledamo dugoročno i perspektivno mislim da nema dvojbe da su koristi uvođenja eura dugotrajni, znatni i pozitivni, a ako govorimo o nekim troškovima mogu biti nižeg intenziteta i kratkoročno. Naše društvo je ionako već visoko eurizirano i to pokazuje spremnost društva, gospodarstva i pojedinca za ulazak u područje puno snažnije valute koje malom gospodarstvu kao našem može donijeti samo koristi, rekao je Savić.
Šonje je istaknuo kako je logično da su ljudi malo pesimistični jer zbog inflacije osjećaju da je kupovna moć u ovom trenutku manja.
– Hoće li nas euro dodatno stisnuti prema dolje ili će nam omogućiti nekakvu platformu da se brže životni standard vrati tamo gdje je bio. Euro je prilika, a odmoći nam u ovoj situaciji ne može, rekao je.
Bago je dodao kako ne vidi prostor za rast plaća, te da se boji da će biti pada prihoda.
– Na Vladi je zadatak da razmisliti i o socijalnim politikama i mjerama koje će podići moral. To je važno jer nema pobjede bez visokog morala, istaknuo je.
– Ostajmo ista zemlja. Euro neće riješiti naše strukturne probleme, to moramo sami, ali euro će nam biti poguranac i dati nove prilike da brže napredujemo, zaključio je Faulend.
Tekst se nastavlja ispod oglasa