Srbijanska udruga potrošača pozvala je u srijedu građane da pri kupnji daju prednost domaćim proizvodima, reagirajući na strože mjere kontrole koje je Hrvatska uvela za poljoprivredne proizvode iz Srbije i ostalih zemalja izvan EU-a.
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim su uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja nego dosad, a naknada za inspekcijski nadzor povećava s 90 na 2000 kuna.
Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS) pozvala je građane da “još jednom razmisle” pri kupnji robe iz uvoza i Hrvatske kako bi se sačuvala domaća proizvodnja i zaštitili srpski poljoprivredni proizvođači.
“Ova mjera očigledno ima za cilj zaštitu hrvatskog tržišta od jeftinijih proizvoda iz susjednih zemalja, prije svega Srbije”, ocijenila je udruga.
Srbijanska premijerka Ana Brnabić poručila je ranije u srijedu kako će Srbija pokazati da je “konstruktivna i tolerantna”, ali da neće ignorirati mjere Hrvatske i uspjet će zaštititi svoje proizvođače i izvoznike.
Ona se u Podgorici sastala s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i prenijela mu da nove mjere potpuno onemogućuju izvoz voća i povrća iz Srbije i drugih zemalja u regiji.
“Čini mi se da on (Plenković) nije imao sve informacije, ali važno je da ministarstva poljoprivrede i gospodarstva Srbije nastave razgovor izravno i da se sa ovo Hrvatskom u što kraćem roku završi, jer ne ide u prilog regionalnoj suradnji i stabilnosti o kojoj pričamo sada već drugi put u mjesec dana”, rekla je Brnabić, prenosi agencija Tanjug.
Nezadovoljna je time što su pristojbe za inspekcijski nadzor povećane 22 puta i “ne primjenjuju se po kamionu, već po biljnoj vrsti u kamionu, što potpuno onemogućava izvoz iz Srbije i drugih regionalnih zemalja u Hrvatsku”.
Srbijanski tisak piše o mogućem ekonomskom ratu Zagreba i Beograda i da je službeni Beograd najavio protumjere.
Zagreb je čak 22 puta povećao pristojbe na sve vrste voća i povrća koje u Hrvatsku stižu iz takozvanih trećih zemalja, između ostalih Srbija, BiH i Makedonija. Zanimljivo da se ista pristojba plaća neovisno o količine robe, navodi Blic.
“Pristojba iznosi 2000 kuna ili 270 eura i plaća se za svaku vrstu voća ili povrća bilo da je to jabuka ili, recimo, paprika. Također, ista je radilo se o samo jednoj toni robe ili šleperu od 25 tona”, rekli su tom listu u hrvatskoj fitosanitarnoj inspekciji.
Blic ističe kako bi problem Srbiji mogao biti to što bi se svaka protumjera odnosila na cijelu Europsku uniju.
Unatoč tome, glavni tajnik srbijanskog ministarstva vanjskih poslova Veljko Odalović kaže kako Srbija mora poduzeti protumjere da bi se pronašlo rješenje u obostranom interesu.
“Nažalost, s vremena na vreme nama se raznim administrativnim i nekim drugim mjerama šalju poruke koje sigurno ne idu u susret i u prilog našim željama da kvalitetu naših odnosa s Hrvatskom podižemo na višu razinu”, rekao je Odalović ocijenivši kako je ova mjera “samo naizgled administrativne prirode”.
Prema navodima beogradskih medija, Srbija je u 2016. izvezla u Hrvatsku poljoprivredno-prehrambenih proizvoda vrijednih 116 milijuna eura, od čega se 23 milijuna odnosi na voće i povrće.
Ministar trgovine Rasim Ljajić rekao je da će Beograd tražiti od Europske komisije da se preispita odluka Zagreba jer je, kako kaže, riječ o drastičnom kršenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
“U članku 36. stav 1. navodi se da od dana stupanja Sporazuma na snagu neće biti uvedene nove carine ili pristojbe koje imaju isti učinak, niti će one koje se već primjenjuju biti povećane”, rekao je Ljajić.
Ustvrdio je kako je potez Hrvatske suprotan načelima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koji isključuju diskriminiranje u trgovinskim odnosima.
Predsjednik srbijanske Gospodarske komore (PKS) Marko Čadež podsjeća da već drugu godinu zaredom Srbija bilježi rast izvoza voća i povrća u Hrvatsku i upozorava da je mjerama Hrvatske ugrožen izvoz 160 domaćih proizvođača.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je početkom srpnja kako Srbija “po prvi put ima suficit u trgovini s Hrvatskom”, rekavši da je petina izvoza srbijanskog gospodarstva plasirana u zemlje regije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa