SSSH: Četvrtina milijuna hrvatskih radnika profitirala bi od uvođenja ‘praga dostojanstva’

fah

Savez samostalnih sindikata Hrvatske i europski sindikalni pokret, predvođen Europskom konfederacijom sindikata (ETUC) već se duže zalažu za donošenje Direktive o primjerenim minimalnim plaćama i poticanju kolektivnog pregovaranja. Prijedlog Direktive, koji je Europska komisija objavila prošlog listopada, trenutno se nalazi u zakonodavnom procesu EU.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zalaže se za primjerene minimalne plaće te podržava postavljanje obvezujućeg ‘praga dostojanstva’ ispod kojega se nijedna plaća ne može smatrati primjerenom. No u hrvatskom okruženju SSSH posebice zagovara i drugi dio Direktive koji se odnosi na poticanje kolektivnog pregovaranja kako bismo na taj način vodili cjelovitu politiku plaća i izbjegli njihovo  „sabijanje“ na razinu oko minimalne“, rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Da bi Direktiva doista izvukla radnike iz siromaštva i tako opravdala smisao instrumenta minimalne plaće, u nju je potrebno ugraditi „prag dostojanstva“ koji bi zajamčio da se zakonom propisane minimalne plaće nikada ne mogu isplaćivati u iznosu nižem od 60 posto medijalne i 50 posto prosječne plaće u državi članici. Taj prag, na kojem snažno inzistiraju sindikati, osigurao bi da više od 24 milijuna radnika s niskim plaćama u Europskoj uniji dobiju toliko potrebno povećanje plaća.

Europska komisija je priznala težak položaj milijuna europskih radnika koji primaju minimalnu plaću, ali trenutni prijedlog Direktive neće dovesti do ispunjenja obećanja o većim plaćama danog na početku mandata. Naime, Komisija je ugradila pragove ali samo kao indikativni vodič za države članice. ETUC od zastupnika u Europskom parlamentu traži da ta donja granica bude obvezujuća. ETUC također poziva zastupnike Parlamenta da u Direktivu uključe jamstva o načinu na koji će sve zakonom propisane minimalne plaće biti izračunate iznad tzv. praga dostojanstva kako bi doista bile “primjerene” i utvrđene na razini koja jamči dostojanstveni standard života. 

Sada je na Europskom parlamentu i europskim vladama da izmijene prijedlog Direktive i osiguraju da države članice više ne mogu utvrđivati minimalne plaće ispod ‘praga dostojanstva’. Štoviše, Direktivu treba izmijeniti na način da se od država članica zahtijeva da zakonom propisane minimalne plaće utvrde iznad praga dostojanstva i da se isplaćuju u ‘primjerenom’ iznosu koji će biti utvrđen uz puno sudjelovanje sindikata“, kazala je Esther Lynch, konfederalna tajnica ETUC-a.  

Preliminarna analiza Komisije ukazuje da bi utvrđivanje „praga dostojanstva“ donijelo povećanje plaće četvrtini ili više radnika u šest država članica. U Hrvatskoj bi gotovo 250 tisuća radnika profitiralo uvođenjem praga dostojanstva.

Država članica Broj radnika kojima će zbog „praga dostojanstva“ biti povećana plaća  Postotak ukupne radne snage koji bi imao koristi od praga dostojanstva
Bugarska 648.951 23%
Češka 492.040 11%
Njemačka 6.834.661 18%
Estonija 116.361 21%
Grčka 907.486 34%
Španjolska 4.120.214 25%
Francuska 2.201.939 9%
Hrvatska 249.612 17%
Mađarska 803.709 20%
Irska 486.833 25%
Litva 115.777 10%
Luksemburg 57.552 22%
Malta 24.323 12%
Latvija 143,656 19%
Nizozemska 657.937 9%
Poljska 3.998.329 31%
Portugal 508.126 13%
Rumunjska 1.476.091 36%
Slovenija 61.832 7%
Slovačka 408.788 19%


ETUC-ov prijedlog za uključivanje praga dostojanstva i jamstva primjerenosti u Direktivu odnosi se na države članice u kojima je minimalna plaća propisana zakonom.

Hrvatska je jedna od zemalja koja uz Zakon o minimalnoj plaći ima i  sustav kolektivnog pregovaranja. Iako nadležno Ministarstvo rada o o prijedlogu Direktive nije provelo prethodno savjetovanje sa socijalnim partnerima,  Hrvatska je već zauzela stajalište kako je  prag od 70 posto pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, naveden u prijedlogu, “postavljen kao ideal”. 

Dodatno, umjesto poticanja kolektivnog pregovaranja, što bi u suradnji sa socijalnim partnerima mogla, naša Vlada planira izmijeniti Zakon o minimalnoj plaći te njime propisati i minimalne dodatke na plaću, koji su desetljećima predmet kolektivnog ugovaranja, iako se oba socijalna partnera tome protive. Uspije li Vlada u svome naumu, posljedica će biti direktno destimuliranje kolektivnog pregovaranja.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr