Zašto su europske tajne službe nemoćne pred terorom islamskih terorista, hoće li se pakt Rusije i Turske odraziti na EU, što znači izlazak Britanije iz Unije, treba li Hrvatska bespogovorno slijediti Bruxelles ili se čvrsto usidriti u projekt Jadran-Baltik te o nizu ostalih aktualnih političkih tema večeras je u HRT-ovoj emisiji “Iza zavjese” govorila novinarka i publicistica Višnja Starešina.
Na početku emisije s voditeljem Tihomirom Dujmovićem prokomentirala je odnose Europske Unije i SAD u svjetlu najnovijih izjava Donalda Trumpa i Angele Merkel, a posebice izjave njemačke kancelarke “da se na Ameriku ne može više računati”. “U vremenima kad se mijenja jedan model globalnog poretka, kad su sve karte ponovo na stolu, ovakva konverzacija čelnika država nije neuobičajena”, rekla je Starešina.
Istaknula je pritom kako poruka kancelarke Merkel služi za ohrabrivanje jedne opcije. “Što je ostalo od Europske unije u ovom novom miješanju karata? Velika Britanija je izišla iz EU, odnosno u izlasku je iz EU. Velika Britanija je vodila politiku Europske unije jer ona je jedina država u EU, a i najjača na svijetu u političkom ‘know how’ na međunarodnoj razini, u svojoj umreženosti u međunarodne organizacije i forme. Od članstva u Vijeću sigurnosti do privilegiranog partnera SAD u NATO-u. Bez Velike Britanije nema tko voditi politiku Europske unije u smislu one kreativne politike osmišljavanja. Druga značajna pretpostavka okupljanja je sigurnost. Sigurnost EU i obranu pruža NATO-savez”.
Kazala je kako je SAD 90-ih inaugurirao model globalizacije koji počiva na Americi kao jedinoj svjetskoj sili, na slobodi trgovine i na kompleksu ljudskih prava. “To se je vratilo Americi kao bumerang. Dakle, Amerika je izgubila status supersile kroz taj model trgovačkog upravljanja svijetom. Izniknule su neke druge države poput Kine, poput Indije i osobito poput Njemačke koje su ga znale koristiti bolje nego SAD. Sjedinjene Države su i dalje financirale NATO i financiraju njemačku trgovinsku ekspanziju. S druge strane Njemačka iza leđa ima otvorene kanale prema Rusiji u energetskom smislu.”
Naglasila je kako je “Trump odlučio državi vratiti njezin sadržaj, jer ovakav koncept se pokazao neprimjerenim za nove izazove”. “On funkcionira kad vi imate uređen svijet koji poštuje pravila, ali u međuvremenu ste dobili jednu Rusiju koja ima velike ambicije vratiti utjecaj iz Hladnog rata. Imate islamističke pokrete koji se također koriste tim modelom za ulazak na Zapad. Taj model apsolutno nije sposoban suprotstaviti se nekomu tko ne prihvaća njihove vrijednosti. Tu vidimo kako se Zapad ne zna nositi s opasnošću radikalnog islama, kako zakašnjelo reagira na Rusiju i kako je Amerika osjetila negativne posljedice slobodnog tržišta, rekla je Starešina.
Jedna od tema bila je i budućnost NATO-a te njegov opstanak u sadašnjem obliku. “Moram priznati da ja uopće ne sumnjam u opstanak NATO-a”, naglasila je. Dodala je i da će NATO čak i više prerastati u politički savez nego što je to bio do sada. Na pitanje kako će se sadašnja situacija u NATO-u odraziti na Hrvatsku odgovorila je kako je problem što od 90-ih godina Hrvatska više ne vodi svoju politiku. “Hrvatska više nema proaktivnu politiku, nego se očekuje možemo li se mi na nekoga osloniti”, kazala je.
Jedna od tema bile su i različite medijske izjave u promjeni granica u regiji. “Da biste ih promijenili, vi morate imati iza sebe jako snažnu silu koja će tu promjenu održati. Ja ne vidim u ovom trenutku tu silu.”
Govorila je i o problemu terorizma u Europi te komentirala da ga je danas u smislu u kojem se provodi teško zaustaviti. Dodala je kako je Europa propustila vidjeti korijene te radikalizacije koja se danas zbiva.
Bilo je riječi i o značenju Brexita, političkim promjenama u Turskoj te o izbjegličkoj krizi. Na pitanje tko se je ispravnije postavio u krizi s izbjeglicama- Orban ili Merkel, odgovorila je kako je “ključni pravni okvir Europske unije Schengen, kontrola zajedničkih granica i prostora” te da ih je dosljednije poštovao Orban.
Pogledajte emisiju u cijelosti:
