Nakon što su skupštine Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije dale suglasnost za sklapanje ugovora s državom te za osnivanje Fonda za obnovu potresom pogođenih područja – ti bi akti trebali u četvrtak i na sjednicu Vlade na kojoj bi trebao biti imenovan i v. d. ravnatelja Fonda. Prvi dio zakonodavnog okvira za obnovu time će biti zaokružen.
Gosti emisije Otvoreno na HRT-u bili su: Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Nina Dražin Lovrec, dipl. ing. građevinarstva, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Krešimir Tarnik, dipl. ing. građevinarstva, član Ekspertne skupine Vlade, Rajka Bunjevac, dip. ing. arhitekture, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.
Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u HRT-ovom Otvorenom na pitanje koliko će sve trajati odgovara da stoji iza svake danas izrečene rečenice dekana Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta.
– Oni su vrlo dobro svjesni činjenice da će postupak projektiranja trajati između četiri i šest mjeseci, rekao je Horvat, dodavši da je Vlada u proračunu osigurala 100-tinjak milijuna kuna za hitne intervencije.
Rekao je i da će trajanje cjelovite obnove ovisiti puno o tome kojim će intenzitetom dobiti odziv vlasnika u segmentu podnošenja zahtjeva, o izdavanju odluka te brzini operabilnosti Fonda.
Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, rekao je da nakon sutrašnjeg potpisivanja očekuje da odmah, bez ikakve odgode, formiraju Fond i naprave poslovnik.
– Objektivno nije za očekivati da prije kasnog proljeća sljedeće godine počnu neki radovi na samim objektima, rekao je Kolar.
On smatra da bi kroz 2021. i 2022. obnova svih objekata u njegovoj županiji praktički mogla biti završena, upitni su samo objekti koji su vezani zaštitom spomenika kulture i sakralna baština.
Dražin Lovrec: Uvoditi nove materijale
Nina Dražin Lovrec, dipl. ing. građevinarstva, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, izrazila je nadu da će njihovi komentari i primjedbe biti prihvaćeni jer će njihovi inženjeri biti odgovorni za izvedeni rad. Kao jednu od važnih stvari kod formiranja Fonda istaknula je brzo i jasno provođenje natječaja kako bi se definirali ključni sudionici u obnovi.
– Treba jako dobro voditi računa na koji će se način odrediti procijenjena vrijednost inženjerskih usluga, rekla je Dražin Lovrec.
Rekla je i da treba uvoditi nove materijale i tehnologije kako bi se povećala otpornost na potres.
Krešimir Tarnik, dipl. ing. građevinarstva, član Ekspertne skupine Vlade, rekao je da je sad fokus prvenstveno na tome da se dobije pravilnik o opremanju projekta te jasne upute i olakšani putevi kojima će se čim prije doći do projektne dokumentacije odobrene od gradske uprave, Ministarstva i kontrole, kako bi se radovi čim prije mogli početi izvoditi.
Dodao je da su dali primjedbe na upute dane od strane konzervatora, među kojima je i obnova starim materijalima.
– To je nemoguće. Matematika vrlo jasno pokazuje što se može ugraditi, što se ne može, rekao je Tarnik, naglasivši važnost sigurnosti.
– Izgled samog objekta nije narušen ako je upotrebljen neki novi materijal, kao, recimo, beton, dodao je.
Duh zgrade i centra grada
Rajka Bunjevac, dip. ing. arhitekture, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, rekla je da je rijetko kad arhitektonska struka tako unisono stala oko neke teme kao što je to u slučaju obnove grada, Zakona o obnovi i ovog programa mjera.
– Stav arhitektonske struke je apsolutno da je nužno zgrade sagledavati kao cjeline, rekla je Bunjevac.
– Mi ne smatramo da je konstrukcija jedini, iako je izuzetno važan element zgrade, dodala je.
Bunjevac je naglasila i da se obnovom ne smije izgubiti duh zgrade i centra grada.
Horvat je rekao da se diskusija oko smjernica polako iskristalizirala.
– Stručni savjet koji smo osnovali kao savjetodavno tijelo i Vladi i drugim institucijama koje raspravljaju danas o ovoj temi, ja volim to kolokvijalno reći, ima 20 stručnjaka i tri političara, rekao je Horvat. Dodao je da je bilo i kontradiktornih zahtjeva struke.
– Dakle, pomiriti sve to skupa, nadam se da smo u velikoj mjeri uspjeli i da smo stvorili veliku dozu konsenzusa kod tog programa mjera, a ove smjernice dat će priliku da se koriste novi materijali, rekao je Horvat.
Kolar je istaknuo važnost transparentnosti postupka.
– Ono što je po meni izuzetno bitno je da kad počnemo raditi, da maknemo politiku iz Fonda, da struka bude ta koja će biti na prvom mjestu, a kao što je rekao i sam ministar, da mi budemo potpora i administrativna poluga, poručio je Kolar.
Na pitanje urednika Damira Smrtića hoće li Damir Vanđelić biti ravnatelj Fonda Horvat je rekao kako je siguran da će ga na zatvorenom dijelu kroz kadrovsku komisiju imenovati privremenim ravnateljem. Naglasio je da se radi o iskusnom menadžeru koji ima iskustva u vođenju ovakve institucije.
– Vanđelić će Povjerenstvu popuniti, ispuniti i predati imovinsku karticu i mi ćemo točno znati od prvog dana Fonda s kakvom imovinom on ulazi u ovaj projekt, pa ćemo vjerojatno jednog dana znati s kakvom imovinom će on iz tog projekta izaći, rekao je Horvat.
Strah od nestručnog izvođenja
Na pitanje čega se najviše pribojava kad krene obnova Tarnik odgovara – nestručno izvođenje.
– I pribojavam se da će nadzor provoditi ljudi koji nisu radili ovakve ozbiljne zahvate, rekao je Tarnik.
– Ova konstrukcijska obnova, to nije žbukanje, gletanje i popravljanje pukotina, dodao je.
Dražin Lovrec kaže pak da ne bi bila toliko kritična.
– Svi naši inženjeri su odgovorni, mi smo regulirana profesija, poručila je Dražin Lovrec.
– Ja nisam mislio da se bojim za buduće projekte, nego se bojim što je dosad napravljeno jer sam dosta toga vidio, uzvratio je Tarnik, navevši da su neki objekti “popravljani” iako su samo pregletani i pukotine zatvorene. Naveo je i primjer zabata rađenih od opeke od 10 cm.
– Ako dođe novi potres, bit će još veća šteta jer ništa nije popravljeno, upozorio je Tarnik. Naglasio je i da nije bitno da grad bude samo lijep, već i siguran.
Bunjevac je rekla da nas je potres podsjetio u kakvom je lošem stanju građevinski fond u Hrvatskoj – ne samo u Zagrebu.
Kolar je na kraju emisije izrazio bojazan da ćemo se “teško ekipirati”, odnosno dvojbu u snagu naše građevinske infrastrukture i tvrtki.
– Bojim se da ćemo doći u poziciju da ćemo raspisivati natječaje za izvoditelje radova, a da nam se nitko neće javiti, rekao je Kolar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa