Šterc za Narod.hr: Demografska problematika treba biti lišena ideologijskih pristupa

Hrvatska od 1. lipnja ima aktivan Središnji registar stanovništva, novu elektroničku službenu evidenciju koja na jednom mjestu objedinjuje podatke o stanovništvu. Registar se najavljivao već dugo, a trebao bi smanjiti administraciju i financijske troškove. O Registru i tome je li zadovoljio očekivanja razgovarali smo s demografom Stjepanom Štercom.

Od 1. lipnja imamo aktivan Središnji registar stanovništva. Je li taj registar ispunio Vaša očekivanja?

Šterc: Iskreno moram priznati kako još uvijek nisam detaljno analizirao registar, ali ako je sve tako kako je objavljeno i postavljeno u Vašim pitanjima, mi u struci ne možemo biti zadovoljni s demografskim obilježjima u registru. Slično je bilo i u popisu stanovništva 2021. godine i s obzirom na hrvatsku demografsku stvarnost konačno bi svi resori trebali prihvatiti demografsku problematiku osnovom svih planiranja te uvažavati i uključivati znanost pri izradi ključnih dokumenata.

>Stanić: S popisa Registra stanovništva nestali Hrvati i vjernici

Umjesto formulara koji smo svi trebali ispuniti i dostaviti DZS-u, kako ste Vi niz godina predlagali, dobili smo Registar kojemu pristupamo preko sustava e-građani ili osobnim odlaskom u Poreznu upravu, a u kojemu nedostaju važni podatci poput nacionalnosti, materinskog jezika i vjere.

Porezna uprava preuzela je podatke iz različitih službenih izvora. Ali u Registru npr. nedostaje podatak o nacionalnosti kod osoba kojima od rođenja, pa i više od 60 godina, u Maticama stoji taj podatak. Kako je moguće da se taj podatak ispustio?

Šterc: Registar stanovništva kad se napravi po znanstvenim osnovama u pravilu zamjenjuje klasični popis stanovništva i logično bi bilo njegovo pozicioniranje u DZS-u. Umjesto da svakih deset godina popisom utvrđujemo svu brojnost i sav sastav hrvatske populacije, registrom smo trebali imati uvid u njezin profil stalno kao osnovu svih planiranja. Popisom bi se u prvoj godini novog desetljeća dodatno potvrđivalo stanje uz bitno manje troškova za njegovu provedbu.

Ponovit ću po ne znam koji put kako je nacionalnost u svim uređenim, demokratskim i razvijenim državama samo jedna i ona je vezana za državu pa nacionalne manjine ne postoje, već etničke različitosti nazvane u pravilu etničkim skupinama. Sva se demografska obilježja trebaju i u popisu i u registru postaviti sukladno znanstvenim činjenicama pa tako i etnička, jezična i religijska pripadnost, a izostanak navedenih obilježja je izravna posljedica ne uvažavanja znanosti i najvažnije hrvatske problematike sadašnjosti i budućnosti.

>Uvodi se središnji registar stanovništva; prava nacionalnih manjina zacementirana do 2033.?!

Mogu li takvi podatci koji se tiču vjere, jezika i nacionalnosti, biti vjerodostojni i rabiti se za službene statistike RH ako se ne obuhvati cjelokupno stanovništvo?

Šterc: Sve službene statistike trebalo bi biti moguće povezivati sa svim demografskim obilježjima cijelog popisanog ili registriranog stanovništva, a demografska bi problematika trebala po svim obilježjima biti lišena ideologijskih ili sličnih pristupa. Protivno tome omogućuje se iracionalna politizacija za hrvatsku razvojnu i sigurnosnu budućnost ponajmanje potrebna.

Može li taj Registar postati osnovica za izbor predstavnika nacionalne manjine?

Šterc: Registar ovako postavljen bez ozbiljnih znanstvenih recenzija i s ne razlikovanjem nacionalne i etničke pripadnosti sukladno njihovim osnovnim definicijama i ne uvažavanjem praksi razvijenih zemalja, ne može biti osnova istog.

Jesmo li s ovim Registrom riješili i broj/registar birača? Ako ne – zašto ne?

Šterc: Jednako kako s popisom nismo riješili birački sastav i njegovu brojnost, tako isto stvari stoje s ovako postavljenim registrom. Fiktivne birača moguće je riješiti jasnim definiranjem i upisivanjem stanovništva po stalnosti prebivanja sukladno definiciji stalnosti EUROSTAT-a, te privremene i trajne odsutnosti ili prisutnosti.

Izborni sustav već odavno ne odgovara demografskoj stvarnosti, što bi tu trebalo promijeniti?

Šterc: Trebalo bi prije svega napraviti znanstvenu studiju prema kojoj bi se po principu demokratičnosti i demografskog stalnog potencijala u cijelom hrvatskom državnom prostoru, izdvojile prostorne izborne jedinice kako bi se razmjernost odražavala i u političkom izbornom sustavu. Nakon togu istu staviti u javnu, političku i inu raspravu te postaviti time osnovu kasnijih političkih postupanja.

Što je SRZ?

Registar je predstavljen krajem svibnja, a pristupiti mu se može od 1. lipnja. Građani bi sada trebali provjeriti svoje podatke koji su skupljani iz više izvora i po potrebi ih ažuriraju ili isprave, s ciljem kako bi registar bio što vjerodostojniji. Od 1. siječnja 2027. Registar će moći koristiti sva tijela državne uprave, kao i Vlada RH.

Središnji registar stanovništva sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i drugim obilježjima te omogućuje učinkovitije vođenje upravnih i drugih službenih postupaka.

Uključuje i podatke o srodstvu te podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, sadržavat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara i službenih evidencija, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, zatim podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju dobrovoljne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti, kao i kontakt podatke.

Registar uključuje sve hrvatske državljane i strance s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj, kao i hrvatske državljane u inozemstvu s OIB-om. Sve skupa, riječ je o oko 5,64 milijuna građana.

Izvor: narod.hr