Šterc za Narod.hr o popisu stanovništva za manjine: ‘Takvo što ne postoji niti u jednoj drugoj zemlji’

“Takvo što ne postoji niti u jednoj drugoj zemlji. To je očita posljedica najobičnije političke trgovine”, komentirao je ugledni hrvatski demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc Stjepan Šterc, s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija, u razgovoru za Narod.hr činjenicu da će pripadnike srpske nacionalne manjine tijekom popisa stanovništva ove godine popisivati isključivo pripadnici iste etničke skupine.

Za manje od tri tjedna započinje popis stanovništva u Republici Hrvatskoj. Za to se priprema oko 8000 popisivača koji će od 27. rujna do 17. listopada popisivati stanovništvo ‘na terenu’, ali građani će već od 13. do 26. rujna moći pristupiti samostalnom popisivanju putem elektroničkog sustava e-Građani.

U medijima se postavilo i pitanje obdržavanja epidemioloških mjera i procijepljenosti popisivača. Dok Državni zavod za statistiku (DZS) upozorava popisivače na nošenje maski i korištenje dezinficijensa, neki građani nisu voljni primiti u svoje kuće osobe za koje ne znaju jesu li cijepljene. Stožer civilne zaštite preporučio je da popisivači imaju i Covid-potvrde kako bi se zajamčila zdravstvena sigurnost građana i smanjila mogućnost prijenosa bolesti.

Iako će svih 8000 popisivača zasigurno paziti na obdržavanje epidemioloških mjera, ipak ćemo ih razlikovati prema – etničkoj pripadnosti. Naime, u područjima gdje jedna nacionalna manjina čini većinski dio stanovništva, popisivači će dolaziti iz redova te etničke skupine. Povlastica je to – nezabilježena u praksi ikoje druge zemlje – kojom je Vlada Andreja Plenkovića uvjetovala rad Državnog zavoda za statistiku na zahtjev Milorada Pupovca.

Šterc upozorava: ‘Popis treba odgoditi’

Za komentar upitali smo demografa Stjepana Šterca.

“Takvo što ne postoji niti u jednoj drugoj zemlji. To je očita posljedica najobičnije političke trgovine”, rekao je doc. dr. sc. Šterc u razgovoru za Narod.hr.

“Budući da nisu napravljene preliminarne radnje, pripreme i procjene, zapravo je potrebno odgoditi popisivanje stanovništva kako bi rezultati bili što vjerodostojniji. To su učinile i nama susjedne zemlje, odgodivši popis za 31. ožujka 2022. Ali, kao i uvijek, politika se ne osvrće kada znanost nešto kaže“, dodao je doc. dr. sc. Šterc.

U razgovoru je naglasio da se uopće ne može govoriti o pojmu nacionalnih manjina. “Nacionalnost može biti samo jedna, a građani jedne zemlje mogu biti pripadnici različitih etničkih skupina pa onda tako treba i govoriti”, pojasnio je Šterc.

Plenkovićevo udovoljavanje Pupovčevim zahtjevima

Podsjetimo, Milorad Pupovac 28. veljače 2020. godine iznio je zahtjev da popisivači srpske manjine budu isključivo Srbi. HDZ-ov Branko Bačić to je i potvrdio, izjavljujući kako će Državni zavod za statistiku u potpunosti udovoljiti Pupovčevu zahtjevu, te će u lokalnim sredinama, gdje Srbi imaju većinu, popisivači biti pripadnici te manjine. “Zavod će voditi računa da na područjima gdje su koncentrirani pripadnici nacionalnih manjina popisivači dolaze iz redova nacionalnih manjina”, rekao je tada Bačić.

> Vidović Krišto traži odgodu popisa stanovništva: Plenkovićeva Vlada ima sumnjive političke ciljeve

Nezavisna zastupnica Karolina Vidović Krišto u saborsku je proceduru u srijedu uputila zahtjev za interpelaciju o radu Vlade oko popisa stanovništva. “Kako je moguće da saborski zastupnik određuje provedbeni akt koji treba donijeti DZS, koji pak može i smije slijediti isključivo zakonski propisane procedure i međunarodne standarde? Bačićeva izjava govori da će DZS provoditi dogovor Bačića, Plenkovića i Pupovca, što znači narušavanje vjerodostojnosti budućeg rezultata popisa“, ističe Vidović Krišto.

Zahtjev je potpisalo 17 zastupnika, njome traže da se popis odgodi za najmanje godinu dana zbog upitne vjerodostojnosti pripreme tog postupka.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 4.284.889 stanovnika od čega je 328.738 pripadnika nacionalnih manjina kako slijedi i to: Albanaca 17.513 (0,41%), Austrijanaca 297 (0,01%), Bošnjaka 31.479 (0,73%), Bugara 350 (0,01%), Crnogoraca 4.517 (0,11%), Čeha 9.641 (0,22%), Mađara 14.048 (0,33%), Makedonaca 4.138 (0,10%), Nijemaca 2.965 (0,07%), Poljaka 672 (0,02%), Roma 16.975 (0.40%), Rumunja 435 (0.01%), Rusa 1.279 (0,03%), Rusina 1936 (0,05%) Slovaka, 4.753(0,11%), Slovenaca 10.517 (0,25%), Srba 186.633 (4,36%), Talijana 17.807 (0,42%), Turaka 367 (0,01%), Ukrajinaca 1.878 (0,04%), Vlaha 29 (0,00) i Židova 509 (0,01%).

Što se mijenja ako je neka nacionalna manjina zastupljena s više od 5% u općinama i gradovima?

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5% do 15% imaju pravo na jednog vijećnika – manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice.

Ako sudjeluju u stanovništvu općina i gradova sa više od 15%, te u županijama s više od 5%, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima.

U jedinicama samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima, odnosno prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina, a što se mora urediti statutom jedinice. Ako ne bude ostvareno pravo na jednog zamjenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina, raspisati će se dopunski izbori.

Općine i gradovi u kojima pripadnici manjina u stanovništvu sudjeluju s više od 15 % te županije u kojima manjine sudjeluju s više od 5 %, odnosno jedinice koje imaju obvezu osigurati razmjernu zastupljenost pripadnika manjina u predstavničkom tijelu obvezni su, planom prijama u službu utvrditi popunjenost upravnih tijela jedinica i planirati zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se u jedinicama samouprave planom prijma u službu utvrđuje i popunjenost radnih mjesta u upravnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina te planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti, sukladno Ustavnom zakonu i zakonu kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.