Poznato je da demografsko stanje u Hrvatskoj već dugo vremena iznimno loše. Kako se s tim problemima nose zemlje u okruženju pitali smo demografa Stjepana Šterca.
“Cijelo jugoistočno i sjeveroistočno okruženje iz bivšeg ‘Bloka’ ima vrlo sličnu ili čak goru situaciju od Hrvatske – na primjer, Srbija ima goru – s tim da je Srbija jasno, rezolutno to postavila na najveću državnu razinu”, kaže Šterc. “Izdvojila je ministarstvo koje je baš za tu problematiku, i to je njihova vlada postavila, rekao bih, u centar svojeg djelovanja.”
Primjeri iz susjedstva
Što se tiče drugih zemalja, Stjepan Šterc kao vrlo pozitivan primjer ističe Makedoniju.
“Makedonija revitalizaciju stanovništva potiče uvođenjem čitavog niza mjera koje bismo i mi mogli donijeti, poput plaća rodiljama.”
“Oni bi odavno demografski potonuli da nisu donijeli te mjere”, naglašava Šterc.
“Zemlje alpskoga kruga poput Austrije i Slovenije već tradicionalno racionalno planiraju svoju reprodukciju i paze da im natalitet ne padne intenzivno ili na duže razdoblje ispod mortaliteta”, kaže Šterc.
“Tu je, naravno, i Mađarska koja je u svojoj nacionalnoj strategiji tu problematiku odavno definirala kao ključni faktor”, dodaje Šterc.
“Sve su te zemlje shvatile da moraju komplementarno razvijati gospodarstvo i demografsku problematiku, pa i ljudski potencijal i radnu snagu iz drugih zemalja, jer drukčije to često ne može. Kada su to shvatili, počeli su i testirati pojedine mjere i uvoditi ih sukladno mogućnostima”, kazao je Šterc u razgovoru za Narod.hr.
“Neki od njih imaju i porezna rasterećenja za dio stanovništva koji ne živi u gradovima, poput Austrije”, rekao je Šterc, naglašavajući da su mjere ‘šarene’ i da ovise o kontekstu pojedine zamlje, zbog čega ih i je potrebno uvoditi, testirati te proučavati rezultate.
Koje mjere uvesti u Hrvatskoj?
Potrebno je podići porodiljske naknade na razinu plaće zaposlenih majki, kaže Šterc. “Ja bih podigao i ovu mjeru kojom se dobiva 4400 kuna na razinu doplatka nezaposlenim majkama”.
“Zaista bi trebalo uvesti institut koji je, među ostalima, uvela i Crna Gora – statusa majke odgajateljice ili oca odgajatelja”, nastavlja Šterc.
“Već bismo sljedeće godine mogli vidjeti bi li se te mjere reflektirale na demografsko stanje, budući da znamo da najveći broj prekida trudnoće čine majke s dvoje djece”, zaključuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa