Sudac istrage ispitao je Vjeru Andrijić (101), koja je na Županijski sud u Splitu došla u pratnji odvjetnika Ante Nobila. Kako Vjera Andrijić nije osumnjičena u slučaju ratnog zločina iz 1945. godine, odvjetnik nije sudjelovao na ročištu kao branitelj okrivljene, već je bio u ulozi osoba od povjerenja.
Forma je to koju zakon predviđa u više situacija, pa tako, primjerice, prilikom saslušanja videovezom ili kada žrtve iznose svoj iskaz. Iznošenje iskaza trajalo je oko sat vremena, a vitalna Splićanka ponovila je sve što je kazala i medijima vezano za bitku u Širokom Brijegu u veljači 1945. godine u kojoj je sudjelovala kao partizanka, javlja Slobodna Dalmacija.
Iskaz Vjere Andrijić
Ponovila je kako su osvajali franjevački samostan iz kojeg se na njih pucalo, te kako je i sama bila ranjena u ruku od gelera. Unatoč krvarenju iz ruke, pružala je medicinsku pomoć ranjenim drugovima tijekom borbe.
>Vjera Andrijić ponovno svjedočila na splitskom sudu: Evo što kaže Nobilo
Poznato joj je kako je nakon osvajanja samostana zarobljeno desetak svećenika, te nije vidjela ni čula što se kasnije dogodilo s njima. Vjera Andrijić je tada imala 21 godinu, a kao partizanka 1. dalmatinske brigade prije toga je preživjela bitke na Sutjesci i Neretvi.
Unatoč vremešnoj dobi vitalna je i rječita, pamćenje je dobro služi i ne koristi naočale za korekciju vida. Nakon nje je iskaz dao 50-godišnji svjedok iz Segeta koji se sam javio državnom odvjetništvu iz Splita i zatraženo je da bude saslušan kao svjedok po čuvenju.
Njegova saznanja potječu iz priča sada pokojnog susjeda, koji je također bio u partizanima i godište je Vjere Andrijić, ali je preminuo krajem devedesetih. Kako je svjedok iz Segeta kazao, njegov susjed je često pričao o borbi za samostan u Širokom Brijegu te oružanom otporu iz njega.
Možda će vas zanimati
Povjesničarka Matković: DORH već 15 godina ima elaborat o Širokom; zreli su za ostavke ili otkaze!
Na pitanje kako komentira priopćenje DORH-a o tome da od 2005. istražuju zločin na Širokom Brijegu, poručuje: ”Zreli su za ostavke ili otkaze”.
Svjedok po čuvenju
Stoga je predložio da se saslušaju članovi obitelji pokojnog partizana kojima je pričao do u detalje više puta svoja sjećanja. Napomenuo je kako se pojedina imena partizana iz borbi u Širokom Brijegu mogu naći i preko interneta, a navedena su i u knjigama koje on posjeduje i donio ih je sa sobom.
Zamjenica županijske državne odvjetnice Julijana Stipišić, koja je tužiteljica u postupku, pitala ga je zašto se baš sada javio. Svjedok je odgovorio kako je tek nedavno DORH javno objavio kako vode istragu od 2005. godine.
Istraga duga 20 godina
Time je obavljena dokazna radnja u sklopu istrage duge 20 godina, a pokrenuta je u travnju 2005. godine kada su na području općine Zagvozd u zajedničkoj grobnici nađeni posmrtni ostaci 18 osoba. Na njima su bili vidljivi tragovi nasilne smrti te je provedena ekshumacija i ostaci su prebačeni na Zavod za patologiju i sudsku medicinu KBC-a Split radi daljnje obrade.
Forenzičkom i DNK obradom utvrđeno je da su svih 18 tijela muške osobe srednje životne dobi. Usporedbom uzoraka živuće rodbine franjevaca potvrđen je identitet triju osoba: fra Melhior Prlić, fra Zdenko Zubac i fra Julijan Kožul. Nakon četiri godine, kada je 2009. godine u Vrgorcu provedena ekshumacija ostataka nađenih u zajedničkom grobu, utvrđen je identitet još jednog franjevca – Maksimilijana Jurčića.
>Povjesničar Hrvoje Mandić: Fratri na Širokom nisu pucali, a likvidaciju je naredio sam Tito
Ubijeni fratri
Pregledom nalaza i mišljenja patologa, dostupne dokumentacije te izjava svjedoka rekonstruirao se tijek događaja koji je opisan u istražnom spisu. Do smrtnog stradanja franjevaca iz crkve u Širokom Brijegu u BiH došlo je tijekom Drugog svjetskog rata od 6. do 8. veljače 1945. godine, a počinitelji su nepoznati pripadnici Osmog partizanskog dalmatinskog korpusa, 26. dalmatinske divizije, 1., 11. i 12. dalmatinske brigade.
Ukupno 12 svećenika ubijeno je u Širokom Brijegu, a najmanje osam ih je odvedeno na područje Zagvozda i Vrgorca gdje su ubrzo i ubijeni. Zarobljeni franjevci su u Zagvozdu na predjelu Sudišće mučeni cijelu noć nakon čega su bačeni s drugog kata kuće na kamenu liticu. Mučitelji su ih na litici nastavili udarati i u konačnici ih usmrtili iz vatrenog oružja.
I zlostavljanje i ubojstva su izvršena po partizanskoj naredbi, stoji u istražnom spisu, čime je počinjen ratni zločin prema civilnim zarobljenicima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Slobodna Dalmacija
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.