Novi predsjednik Kluba zastupnika SDP-a je Arsen Bauk, a potpredsjenici su Sabina Glasnovac i Gordan Maras, odlučilo je predsjedništvo stranke u subotu na sastanku održanom u Novoj Gradiški.
Podsjetimo, na izbornoj konvenciji SDP-a održanoj ranije izabrano je novo Predsjedništvo stranke, koje broji 17 članova, četiri potpredsjednika stranke, te se ponavljaju izbori za dio članova Glavnog odbora SDP-a. U Predsjedništvo je na temelju regionalne kvote izabran i Arsen Bauk.
Važno se prisjetiti kako je za vrijeme njegova mandata u Ministarstvu uprave “U ime obitelji” prije dvije godine prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijalna glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.
U ime obitelji: Ministar uprave Bauk potvrdio da u Hrvatskoj ima 3,5 milijuna birača
Zanimljivo je da Ministarstvo uprave i dalje ima dva sustava za vođenje evidencije o broju birača (registar birača i popis birača) – suprotno standardima Europske unije – i barata sa čak 7% “birača duhova”.
U kolovozu prošle godine tadašnji ministar uprave Arsen Bauk potvrdio je kako u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna birača.
“Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je ministar Bauk za Nacional.
Udruga U ime obitelji je 1. rujna ove godine predala Ustavnom sudu i Ministarstvu uprave zahtjev da revidiraju svoju odluku o neraspisivanju referenduma o promjeni izbornog sustava za koji je građanska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ prikupila više od 380 000 potpisa. Povod za ovaj zahtjev su najnoviji podaci koji pokazuju da broj birača u Hrvatskoj, prema analizama demografskih stručnjaka u Hrvatskoj – profesora Akrapa, Pokosa i Šterca – ne prelazi 3,3 milijuna birača, a u skladu s čime bi 380 000 prikupljenih potpisa bilo znatno iznad potrebnih 10 posto potpisa svih birača potrebnih za raspisivanje referenduma.
Dr. Željka Markić ukazala je na niz nelogičnosti koje ukazuju na političku manipulaciju ukupnim brojem birača: „Ministarstvo uprave, nakon odbijanja referenduma, izašlo je s potpunom drugom brojkom. Prvo su rekli da ima 4,1 milijun birača, što je Ustavni sud prihvatio kao točnu brojku, da bi samo dva mjeseca nakon odbijanja raspisivanja referenduma isti ministar Bauk objavio kako na predsjedničkim izborima može sudjelovati 3,7 milijuna birača, a isti broj birača, oko 3,7 milijuna mogao je glasovati i na parlamentarnim izborima prošle godine. Prema podacima HZZO-a, u Hrvatskoj ima oko 3,5 milijuna osiguranika koji su punoljetni. Neprihvatljivo je laganje o broju birača. Demografi dr.sc. Šterc, dr.sc. Pokos i dr.sc. Akrap na temelju istraživanja pokazali su da u Hrvatskoj ima 3 300 000 birača“ naglasila je Markić pozivajući se na najnovije podatke.
Kako je Bauk priznao da su htjeli izjednačiti istospolnu vezu i brak!
Podsjetimo, tadašnji ministar uprave Arsen Bauk, pokretač hrvatskog Zakona o životnom partnerstvu, sudjelovao je o državnom trošku na trećem međunarodnom forumu IDAHO 2015. koji nosi naziv “Suzbijanje zločina iz mržnje i nasilja”. Tamo je priznao da je Kukuriku vlada status homoseksualnih parova htjela regulirati putem Obiteljskog zakona, ali ih je u tome spriječio referendum, pa su morali ići na Zakon o životnom partnerstvu. Htjeli smo biti prvi u regiji, izjavio je Arsen Bauk.
“Tijekom 2014. godine donijeli smo Zakon o životnom partnerstvu. Izjednačili smo sve što smo mogli osim samog naziva brak i prava na posvajanje djece u istospolnim zajednicama. Dok smo pripremali zakon imali smo i referendumsku inicijativu koja je tražila da se u Ustavu RH brak definira kao zajednica muškarca i žene. Ipak, nisu uspjeli spriječiti Zakon o životnom partnerstvu. Zbog građanske inicijative, referenduma o braku i toga što je u Ustavu brak definiran kao zajednica muškarca i žene, nismo imali mogućnost životno partnerstvo uključiti u Obiteljski zakon, ali smo donijeli Zakon o životnom partnerstvu”, javno je priznao ministar Bauk.
Inače, Arsen Bauk je tijekom prikupljanja potpisa i referendumske kampanje u mnogo navrata tvrdio kako nije bilo nikakve namjere aktualne vlade da zjednači istospolnu vezu i brak.
U ime obitelji zatražila je ocjenu ustavnosti Zakona o životnom partnerstvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa