Što učiniti nakon uboda stršljena?

Foto: Snimka zaslona

Nakon što je muškarac od 58 godina preminuo od uboda stršljena prilikom obavljanja poslova na obiteljskom gospodarstvu u mjestu Gornja Voća kod Varaždina, stručnjaci objašnjavaju kako se ponašati u slučaju pronalaska gnijezda stršljena. Stručnjak, koji će se na poziv 112 odazvati za pomoć uklanjanja gnijezda stršljenova i osa na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, za RTL je pojasnio da se obično radi o tome da netko slučajno stane ili sjedne na stršljena, pa se radi o incidentima u kojima se on brani.

Rijetko napada

‘Jednostavno reagira agresivno kad osjeti agresivnost. Ponekad se zna ‘čudno’ ponašati, primjerice kad ga iziritira svjetlost, pa se zabija u staklo te se to čini kao napad. Istina je, on nije pčelica koja jede pelud i nektar, on je mesojed, ali je opasan za ličinke drugih insekata, ne i za čovjeka’, pojasnio je stručnjak za RTL, a ne ulazeći u tragediju koja se dogodila na varaždinskom području, kaže da su drugi opnokrilci agresivniji od stršljena koji, kako je dodao, zaista rijetko napada. Riječ je naime o podvrsti osa koja je najbezopasnija, tvrdi.

> Tragedija kod Varaždina: Napao ih roj stršljenova, jedan muškarac preminuo

> Vukovarski policajac na utrci kroz planinu spasio ženu od stršljena: ‘Čuo sam vrisak, a onda oko nje ugledao roj’

‘Zapravo je on i vrlo rijedak te je ugrožen. Ujedno je pokazatelj ‘zdravlja’ ekosustava, kad ima stršljena onda je i ekosustav zdrav i ne treba ga micati iz prirode, osim ako se ne nalazi u izravnoj blizini škola, vrtića i sličnih ustanova. Ako nema direktne javno-zdravstvene ugroze, stršljena treba pustiti na moru’, rekao je te dodao on nije za ‘proganjanje’ stršljena.

Velika količina toksina

‘Opasnost tog insekta proizlazi jer ima veliku količinu toksina, puno veću od drugih osa. Ali je veća šansa da će ljudi ‘stradati’ od manje ose, nego do velikog stršljena koji nema ništa protiv čovjeka’, rekao je stručnjak.

Kao i drugi opnokrilci, stršljeni žive u visokoorganiziranim zajednicama; jedna matica poliježe jaja, stršljeni na ulazu u gnijezda imaju ‘čuvare’ te se po broju čuvara može znati i koliko je velika zajednica stršljena. Oni paze da u zajednicu ne uđe netko tko nije njihov.

Gnijezdo od 5000 jedinki

‘Grade ih u šupljem drveću, šupama, dimnjacima, tavanima, pod strehama i zapuštenim mjestima. Odrasle jedinke se hrane sokovima drveća i voća, a larve proteinskom hranom, odnosno ulovljenim insektima’, rekla je za RTL Nives Gabrić, voditeljica odjela sanitarne zaštite i ekologije u tvrtki Sanitacija.

Pojasnila je da stršljenovi lete i love, ne samo danju, već i za vrijeme vedrih i toplih noći.

‘Radijus kretanja stršljena u potrazi za hranom je oko 1,5 do 2 km od gnijezda. Samo gnijezdo obično ima promjer 30-40 centimetara, a u njega stane do 5000 jedinki’, rekla je Gabrić te dodala da postoje slučajevi kad su gnijezda i veća od toga. Naglasila je da stršljen neće napasti, osim ako se ne osjeća ugroženim, a jedan pogrešan potez u blizini gnijezda može uznemiriti čitav roj.

‘I tada stršljeni, smatrajući se ugroženima, napadaju sve koji im se nađu u blizini. Mahanje rukom i nagli pokreti, kao i lepršava odjeća razdražit će ih još više’, upozorava Gabrić. Nastavlja da ubod može biti opasan ako je netko alergičan na toksin koji proizvode.

Simptomi alergijske reakcije

‘Simptomi alergijske reakcije su otežano disanje, sviranje u grudima, otežano gutanje, smetenost, pad krvnog tlaka. Može nastupiti i kolaps, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluzokože, a moguć je, nažalost, i fatalan ishod. U drugoj polovici kolovoza kolonija stršljena je na vrhuncu, iako su prisutni cijeli ljetni period, a aktivnost je na vrhuncu danju. U tako velikom broju odraslih stršljena ima i dosta onih koji imaju snažan otrov i koji mogu biti, ako se ne pazi, izuzetno opasni’, rekla je Gabrić.

Svoja gnijezda stršljen obično voli raditi na južnoj strani objekta, a nikad ne radi gnijezdo u starom leglu, već uvijek gradi novo jer je osjetljiv na gljivična oboljenja i parazite. U prirodi će gnijezda napraviti obično u šupljini drveća, u trulom stablu, šupama, zapuštenim mjestima, dimnjacima, tavanima i prostorima koji se dobro ‘ventiliraju’.

Popis stručnjaka

Hrvatska udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (HUDDD) navodi da se građani ne smiju približavati ako primijete leglo i pritom ga ne smiju sami pokušati ukloniti, već za to postoji popis stručnjaka, a može se nazvati i 112 za pomoć. Za smrtni ishod kod zdravog čovjeka i koji nije alergičan potrebno je više od 500 intenzivnih uboda. Stršljen se hrani i mesom, a u prirodi je važan jer čisti prirodu od lešina. U nekim zemljama, kao što je Njemačka, kazne su visoke za one koji uništavaju gnijezda stršljena.

Ako stršljen nekoga ubode, treba se čim prije javiti liječniku, čak i kad osoba ne osjeća tegobe zato što alergijska reakcija može nastupiti s odmakom od čak nekoliko sati. Stršljen napada sam ili u rojevima, a jedan stršljen može ubosti i više puta.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/RTL

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.