NATO iznimo cijeni snažnu predanost Hrvatske Savezu i njezin doprinos misijama na Kosovu i u Afganistanu, kao i kolektivnoj obrani i snazi Saveza, rekao je u četvrtak u Zagrebu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon razgovora s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem.
Glavni tajnik NATO-a upozorio je kako se sigurnosno stanje u svijetu pogoršava, istaknuvši kako se na jugu širi nasilje Irakom, Bliskim istokom i sjevernom Afrikom uz porast terorističkih napada potaknutih radikalnom ideologijom.
“Sigurnosni problem postoji i na istoku, gdje agresivna Rusija silom mijenja granice, pripaja Krim i destabilizira istočnu Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s Milanovićem.
Hrvatski premijer rekao je da je Hrvatska već godinama u NATO-u i pridonosi u okviru svojih mogućnosti, katkad “i iznad njih”.
Milanović je rekao da su razgovarali i o regiji i planovima širenja Saveza, pri čemu je jedna od slijedećih država o kojima se razmišlja Crna Gora.
“To Hrvatsku zanima jer je riječ o susjednoj i jadranskoj državi i zainteresirani smo za stabilnost u tom dijelu Europe”, kazao je Milanović.
Stoltenberg je rekao da je proširenje Saveza jedno od ključnih pitanja i najavio da će NATO – savez do kraja godine odlučiti hoće li u članstvo pozvati Crnu Goru.
“To je dio politike koji NATO provodi godinama u ovoj regiji jer želi ojačati sebe i zajamčiti mir i stabilnost na korist svih”, kazao je Stoltenberg, izrazivši zadovoljstvo što je u Hrvatskoj prvi puta u svojstvu glavnog tajnika NATO-a, iako je u Zagrebu često boravio kao dijete i svojedobni norveški premijer.
Grčka je saveznik, ali i problem
“Grčka je bila i ostala snažan saveznik. Grčka vlada više je puta potvrdila da neće povezivati dužničku krizu sa svojom čvrstom predanošću NATO-u”, rekao je Stoltenberg u odgovoru na novinarsko pitanje.
Hrvatski premijer Milanović ustvrdio je da situaciju u Grčkoj osobno smatra najvećim sigurnosnim problemom.
“To nije pitanje kojim bi se izravno trebao baviti NATO, ali sve što se događa, ili bi se moglo dogoditi, jest sigurnosno pitanje”, rekao je Milanović.
Ako se ne pronađe rješenje s vjerovnicima, to će, smatra hrvatski premijer, vjerojatno značiti daljnji pad grčkog BDP-a, još manju kupovnu moć, puno manje novaca za obranu i nestabilno društvo.
“To je problem koji se cijelo vrijeme valja iza scene i tu EU, iako nije prvenstveno obrambeni savez, ima golemu odgovornost”, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade.