Za saborskog zastupnika HDZ-a Ivana Šukera naviše korigirana procjena Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u 2016., sa 1,4 na 2,1 posto, logična je s obzirom na, kako je rekao, prezentaciju novog premijera i na novu vladu.
Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto.
“To je logična procjena povećanja i to je na kraju krajeva na određeni način i vjetar u leđa novoj vladi i vladajućoj većini da moraju izdržati na određenim reformskim zahvatima”, izjavio je Šuker u četvrtak novinarima u Hrvatskom saboru.
Na pitanje ima li u svemu tome i doprinosa bivše vlade odgovorio je: “Što to znači doprinos bivše vlade? Takva su kretanja uvjet našeg okruženja, a da bi se ona povećala, u Hrvatskoj se moraju provesti strukturne reforme. Bivša vlada je 2011. naslijedila situaciju na nuli pa ju je odvela u minus i nadam se iskreno da se s ovom to neće dogoditi”, ustvrdio je.
Na pitanje kako komentira da je ministar gospodarstva iz redova Mosta Tomislav Panenić doveo u pitanje prijedlog HDZ-a o uspostavi državnog holdinga, Šuker je uzvratio kako je to bila tek jedna od ideja.
“To je bila samo jedna od ideja i logično je da će svi potezi koji će se događati u budućnosti biti dogovor ljudi iz vladajuće koalicije. Logična stvar je da se stvari, kada dođe prijedlog iz Vlade, razmotre na Vijeću za suradnju i da se donese prije svega politička odluka. Vlada sukladno tome donese odluku, a Sabor usvoji i onda se radi”, rekao je.
Mišljenja je kako prvo treba snimiti situaciju kakva je u poduzećima, preuzeti vlast, a onda se, kaže, treba baviti reorganizacijom. “No, raditi reorganizaciju bez analitičke podloge je po meni neodgovorno”, rekao je.
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić u intervjuu, objavljenom u četvrtak u Lideru, među ostalim, kazao je da se protivi ideji uspostave državnog holdinga. Kod državnih poduzeća Panenić ističe da mu je glavni zadatak da dovede te tvrtke do razine uspješnosti, a tek nakon toga mogu se donositi odluke o njihovoj prodaji.
“Mogu reći da ćemo s onima gdje država ima male udjele, a koje nisu strateški važne za Hrvatsku, provoditi detaljnju analizu, nakon toga i preporuke što s njima napraviti. Ti udjeli financijski ništa ne znače u rješavanju poračunskih deficita, ali važni su jer nam otežavaju gospodarenje”, izjavio je Panenić te ustvrdio da država nije specijalizirana za upravljanje takvim malim udjelima te da bi njima mnogo kvalitetnije upravljale specijalističke agencije.
“Nisam za osnivanje državnog holdinga. Da su holdinzi općenito uspješni, onda bismo vjerojatno imali nekoliko takvih uspješnih modela u državi”, rekao je.
Njegova je osnovna primjedba na državni holding da se u njega ne mogu stavljati tvrtke koje upravljaju prirodnim resursima, poput Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma, s tvrtkama koje su na tržištu, jer prve se rukovode održivim razvojem, a drugima se upravlja profitabilnim pristupom.