2024. će biti superizborna godina za Hrvatsku jer nas čekaju izbori za Europski parlament, parlamentarni izbori i krajem godine predsjednički izbori. Nagađanja o datumima održavanja izbora traju već neko vrijeme, a naš izvor iz HDZ-a analizira koji su mogući scenariji i što bi najbolje odgovaralo Andreju Plenkoviću.
Ranije se spekuliralo, a i mnogobrojni visokopozicionirani HDZ-ovci su komentirali, da bi premijer Andrej Plenković mogao raspisati izbore na proljeće prije izbora za Europski parlament (koji se održavaju od 6. do 9. lipnja 2024. godine) prvenstveno iz razloga jer bi za njega bilo jako loše da ciklus serije izbora koji se treba dogoditi u 2024. započne sa porazom. Naime, tada je bila izgledna koalicija SDP-Možemo, a i spekuliralo se da bi tu moglo biti još lijevo-liberalnih stranaka. Stoga su neki HDZ-ovci i aktivno zagovarali.
Ali s propasti tog dogovora, HDZ je gotovo sigurno relativni pobjednik europskih izbora te je razlog zbog kojeg bi parlamentarni izbori bili raspisivani na proljeće je izostao.
Za lokalne izbore – HDZ-ovcima je bolje imati više vremena na raspolaganju
Prema informacijama sa terena odnosno iz HDZ-ovih lokalnih organizacija, i njima odgovaraju parlamentarni izbori u što kasnijem terminu jer će moći realizirati više projekata na svom lokalnom nivou uz suradnju HDZ-ove državne vlasti (i uz potporu europskih fondova) te se bolje pripremiti za lokalne izbore svibnja 2025. što je za njih ključna stvar pored parlamentarnih izbora, kaže nam naš izvor iz HDZ-a. Hrvatska je visoko centralizirana država i suradnja državne i lokalne vlasti je preduvjet za bilo kakvu realizaciju velikih projekata na lokalnom nivou.
Dodatni razlog za izbore poslije ljeta je i opet očekivani dobri rezultati ljetne sezone.
Uglavnom, nekoliko je razloga zašto bi Plenković pustio ovaj saziv Hrvatskog sabora da odradi svoj mandat do kraja. Onda bi mogao mirno prepustiti predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću da odredi nedjelju kada bi bili izbori. Sabor je konstituiran 22.7.2020. godine, a izbori se moraju održati 30-60 dana od tog datuma. U tom slučaju oni bi se mogli održati najranije u drugu nedjelju iza blagdana Velike Gospe(25.8.2024.) pa sve do nedjelje negdje sredinom rujna(22.9.2024.).
> Pregled tjedna: Pavliček o incidentima kojima se vrijeđa Hrvatska, Vidović Krišto o nadolazećim izborima, Grmoja o slučaju diplomata Sabljaka
Plenkoviću odgovara manja izlaznost
Plenkoviću bi odgovarao što raniji datum jer pokazalo se da je njegova izborna pobjednička strategija temelji na što manjoj izlaznosti birača. A izbori usred ljeta zapravo otvaraju vrata niskoj izlaznosti-
Sve to Plenković postiže tako što se manje alarmira “suprotna strana” odnosno dijelom usvajajući lijevie politike (već dobro poznata Istanbulska konvencija, smanjenje menstrualnog poreza i upornog dotiranja lijevo-liberalnih udruga itd.).
U osvajanju simpatija lijevih birača mu oporba svesrdno pomaže, s obzirom da je Peđa Grbin praktički najlošiji šef najveće oporbene stranke u hrvatskoj povijesti. A računa se na standardnu izlaznost HDZ-ove mašinerije i onih birača koji ne vide alternativu u DP-u i MOST-u, koji se pak nalaze u ratu do istrebljenja već neko vrijeme.
Sve ide Plenkoviću na ruku
Sve je posloženo za Plenkovićev HDZ kako bi bio relativni pobjednik Euroizbora u lipnju iduće godine i mirno se uključio u pregovore za ključne funkcije u europskim institucijama.
Gledajući druge pulene Europske pučke stranke Plenković nije bez izgleda da dobije dobru poziciju koja bi ga mogla zadovoljiti – odnosno mjesto predsjednika Europske komisije, predsjednika Europskog vijeća ili mjesto Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (ministar vanjskih poslova EU). Velika je vjerojatnost da će socijalisti, odnosno zeleni, ovaj put dobiti mjesto predsjednika Europske komisije, pa bi se on ispred pučana mogao natjecati za neku od druge dvije pozicije.
Naravno, to bi otvorilo velike probleme HDZ-u za parlamentarne izbore, s obzirom da će se očigledno održati nakon europskih, ali Plenković bi to predstavio kao veliki iskorak za Hrvatsku.
Što bi se moglo dogoditi unutar HDZ-a?
Već se dulje vrijeme spekulira kako Gordan Jandroković čeka da zasjedne u Plenkovićevo sedlo, ukoliko se dogodi gore navedeni scenarij.
To sigurno neće proći bez otpora u HDZ-u(jer način na koji je Jadranka Kosor izabrana aklamacijom za predsjednicu HDZ-a više ne prolazi) pošto se unutarstranački izbori odvijaju na način jedan član jedan glas i gdje su jako bitne podrške HDZ-ovih županijskih organizacija, pojašnjava nam izvor iz HDZ-a.
Tu bi onda svakako veliki utjecaj imao najprepoznatljiviji slavonski HDZ-ovac Ivan Anušić, Mato Franković kao predstavnik juga Hrvatske ali i stari HDZ-ovi patrijarsi koji još uvijek kontroliraju svoje organizacije Ante Sanader, Božidar Kalmeta, Josip Đakić i Tomislav Čuljak.
Tako da bi se 2024. mogla ponoviti 2016. gdje bi HDZ brzo trebao izabrati novo lice za čelnu osobu koja će stranku voditi u parlamentarne izbore.
Ali ipak…
Pošto se Andrej Plenković pokazao kao ziheraš čini se da je to krajnje neizgledno.
Ako se ipak dogoditi razlozi su drugi. A to su da oni koji su i doveli Plenkovića 2016. padobranom iz Bruxellesa i ustoličili ga za predsjednika stranke ne žele prepustiti HDZ neizvjesnosti unutarstranačkih izbora u slučaju Plenkovićeva odlaska na neku funkciju u Bruxelles. Oni žele saborsku većinu koja bi prije superizborne godine složila treću hrvatsku Vladu na čelu sa Plenkovićem, kojeg bi onda lako zamijenili Jandrokovićem ili Zdravkom Marićem.
Nakon toga bi stranci lako nametnuli premijera kao novog predsjednika HDZ-a.
To možda ne bi bilo ni loše za HDZ, jer već se pomalo osjeća i zamor javnosti Plenkovićem, a i on nije agilan kao na početku mandata jer u njegovoj svijesti ključni ciljevi su ispunjeni ulazak u EURO i Schengen tako da je ostao bez nekih velikih europskih pothvata koje bi mogao ostvariti u trećem mandatu. Često spominjani ulazak u OECD koji je Plenkoviću svaki “drugi dan” u ustima sigurno nije cilj ranga ulaska u euro i Schengen, smatra izvor iz HDZ-a.
> EU pristupila Istanbulskoj: Doznajemo kako su glasali hrvatski zastupnici i kakav se to ‘govor mržnje’ spominje
Još jedna opcija
Kolaju i nekakvi izvori da bi Plenković mogao raspisati izbore i odmah poslije ljeta za studeni 2023., čim se izglasa novi izborni zakon, i na taj uhvati oporbu na prepad.
To svakako predstavlja rizik za Plenkovića jer može se lako dogoditi i da ne sastavi buduću Vladu uslijed svih spekulacija o “ideološkom moratoriju” koji MOST protežira. Po anketama (ako su točne) se vidi da budući Sabor biti nikad fragmentiraniji. U tom slučaju bi Plenković brzo završio sa svojom političkom karijerom i u Hrvatskoj, a isto tako i u Europi.